Dvije velike kompanije na čijem su čelu osobe bliske premijeru Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku, dobile su dva kredita u ukupnom iznosu od 10 miliona KM. Kredite je dala razvojna banka koju kontroliše Dodik, a koja je osnovana i sa ciljem da pomogne firmama koje žele proširiti svoje poslovanje.
Kredite kompanijama Integral i Integra inženjering u vlasništvu Slobodana i Slavice Stanković odobrio je odbor kojim predsjedava Dodik. Prema podacima Investiciono-razvojne banke RS ugovori o kreditu su potpisani tačno sa mjesec dana razlike, u septembru i oktobru. Nekoliko sedmica ranije novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su otkrili da je kredite vrijedne na desetine miliona KM banka dodijelila firmama u vlasništvu stranih kompanija sa off-shore računima.
Glavni revizor RS je uočio brojne neregularnosti u poslovanju banke, navodi se u izvještaju koji je objavljen u augustu ove godine. Finansijskim izvještajima banke za 2008. godinu dali su generalno negativnu ocjenu.
Revizori u svom izvještaju konstatuju da ne postoji adekvatan sistem interne kontrole na nivou banke, kao ni adekvatna kontrola rizika prilikom dodjele sredstava. Banka je postupila po preporukama revizora i usvojila mjere koje bi trebale poboljšati praksu izdavanja kredita.
S obzirom na njegovu premijersku funkciju, Dodik je po automatizmu predsjednik najvišeg kreditnog odbora banke. Sve kredite koji prelaze sumu od 500.000 KM potpisuje on lično ili u njegovom odsustvu ministar finansija.
Dodik i bračni par Stanković su dugo godina povezani i navode se kao osumnjičeni u krivičnoj istrazi koju je provela Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).
Prema krivičnom izvještaju, preduzeća u vlasništvu bračnog para Stanković učestvovala su na većem broju tendera koji su navodno namješteni u njihovu korist. Tenderima za izgradnju autoputa, tunela i vladinih zgrada, budžet RS je oštećen za preko 100 miliona KM, navodi se u izvještaju SIPA-e.
Krivični izvještaj je proslijeđen tužiocima.
Dodjela kredita i izvještaj SIPA-e ukazuju na vezu između Dodika i bračnog para Stanković. Na upit o namjeni za koju je odobren kredit ovim kompanijama iz press ureda banke novinari CIN-a nisu dobili zvaničan odgovor.
‘Ne mora se sve, ljudi moji, što se revidira svrstati kao negativno’, rekao je Uroš Gostić, član Odbora za reviziju Narodne skupštine RS, kada je njemu i njegovim kolegama iz Odbora u oktobru prezentiran revizorski izvještaj o poslovanju Investiciono-razvojne banke RS. Većina članova Odbora za reviziju bila je mišljenja da izvještaj nije trebao dobiti negativnu ocjenu.
Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, krajem novembra nije prihvatila izvještaj Odbora za reviziju Narodne skupštine RS u vezi revizije poslovanja banke.
Glavni revizor RS Boško Čeko kaže da su ovakve rasprave u Narodnoj skupštini RS produkt konstantnih političkih pritisaka na njegovu kancelariju.
‘U pitanju nije ništa drugo nego čisti politički pritisci kojim se pokušava narušiti nezavisnost revizora. Ja to neću dozvoliti’, izjavio je Čeko za CIN. On je još dodao da to ne znači ništa konkretno jer Skupština nema prava da prihvati ili odbaci nalaze revizije.
Jedna od brojnih zamjerki odnosi se i na nabavku automobila marke BMW 520 za potrebe direktora banke. Automobil je plaćen 97.335 KM.
Revizori su kritikovali rukovodstvo banke jer su, prilikom raspisivanja tendera za kupovinu auta, njegove karakteristike bile do u detalje precizirane, što ostavlja sumnju da se od početka favorizirao samo jedan ponuđač.
Bojan Golić, koji je za vršioca dužnosti direktora banke imenovan sredinom ove godine, kaže da se informisao i da prema njegovim saznanjima nije prekršen zakon.
‘Nisam samo ja osoba koja koristi to vozilo, u vlasništvu je banke’, kaže Golić.
Međutim favoriziranje jednog ponuđača se ne završava samo na kupovini automobila.
Prema izvještaju revizora Investiciono-razvojna banka RS je kratkoročno oročila 1.465.760 KM. Veći dio tih sredstava je oročen kod samo jedne banke i to Balkan Investment Bank, što, prema revizorima, povećava rizik od ulaganja i predstavlja favoriziranje pojedinih banaka.
U augustu ove godine CIN je objavio članak o kreditima koje je plasirala ova banka. Milioni konvertibilnih maraka kreditnog programa RS osnovanog sa ciljem da omogući razvoj domaće privrede i otvaranje novih radnih mjesta, završili su kod preduzeća u vlasništvu stranih kompanija sa off-shore računima i imovinom koja postoji samo na papiru.
Neki od najvećih kredita u iznosima do 5 miliona KM su odobreni kompanijama čiji vlasnici imaju jake političke veze, pokazala je analiza desetina od ukupno 2.140 kredita koje je do tada odobrila Investiciono-razvojna banka RS. U nekim slučajevima krediti su odobreni nekoliko dana nakon prijema zahtjeva. Između ostalih kredit u iznosu od 3 miliona KM dobila je kompanija u vlasništvu Igora Dodika, sina premijera RS.
Još jedna od stavki koje revizori zamjeraju banci tiče se nabavke poslovnog prostora u zgradi u izgradnji u Banjaluci.
Zbog kašnjenja od strane izvođača radova, banka i dalje plaća rentu u iznosu od 10.400 KM mjesečno iako je još prošle godine trebala preseliti u nove prostorije.
U revizorskom izvještaju se navodi da je banka u januaru 2008. godine sklopila ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora veličine 846 metara kvadratnih i pet garažnih mjesta po ukupnoj cijeni od 2.846.525 KM, bez utvrđivanja stepena dovršenosti objekta. Prodavac se obavezao da će poslovni prostor predati najkasnije do sredine jula 2008. godine.
Međutim revizori navode da do završetka revizije poslovni prostor nije završen i da nije poznato kada će banka dobiti na korištenje poslovni prostor za kojeg je već platila 90 posto ugovorenog iznosa.
Iz banke kažu da preseljenje kasni zbog kašnjenja radova i da će u svakom slučaju poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi nadoknadili štetu koja im je prouzrokovana.
Revizori su također zamjerili rukovodstvu banke što su zaposlenima, kao i Nadzornom i Odboru za reviziju isplatili naknade u ukupnom iznosu od 78.150 KM za 8. mart i novogodišnje praznike, a da ova izdvajanja nisu predviđena internim pravilnicima banke.
