Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) vodi istragu kojom su obuhvaćeni i poslovi koje je Vlada Republike Srpske (RS) sklapala sa preduzećem Integral inženjering. U 19 godina postojanja ovo je preduzeće od skromnih početaka u Laktašima izraslo u konglomerat kojeg je Privredna komora RS proglasila ‘najuspješnijom građevinskom kompanijom’ u 2007. godini.
Zvaničnici nisu željeli otkriti detalje istrage koja se najverovatnije barem u jednom segmentu, bavi pitanjem koliko je vlada Milorada Dodika, koji je i sam porijeklom iz Laktaša, odgovorna za neočekivani uspjeh Integrala. Tužilaštvo ne radi zbog kolektivnog godišnjeg odmora u augustu, tako da se konkretna akcija još uvijek ne očekuje.
Od 2000. godine naovamo, Integral je u BiH izgradio cesta, mostova i izveo drugih javnih radova u vrijednosti više od 300 miliona KM. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva osvrnuli su se na ugovore koje je ova kompanija sklopila u posljednjih osam godina. Mnoge od tih poslova oni su dobili zahvaljujući posebnom tretmanu koji su im dale vlasti RS-a i grada Banja Luka, zatvarajući oči pred propustima u njihovom radu.
Revizori RS-a iz godine u godinu ukazuju na nepravilnosti u postupcima dodjele ugovora Integralu. U nedavno objavljenom izvještaju oni su ukazali na nepravilnosti u tenderu koji je dodjelila Gradska uprava Banja Luka, ograničivši učešće ponuđačima sa godišnjim prihodom manjim od 15 miliona KM. Riječ je o tenderu za rekonstrukciju olimpijskog bazena i pratećih sadržaja u sklopu sportsko-rekreativnog centra, koji bi trebao biti završen u novembru ove godine. Ovo je otvorilo put Integralu, jednom od samo četiri natjecatelja, da osvoji ugovor vrijedan 14,9 miliona KM. Integral je mogao biti diskvalificiran jer nije, kako se navodi u revizorskom izvještaju, dostavio dio tražene dokumentacije, dok Gradska uprava nije tražila obrazloženje za neprirodno nisku ponudu Integrala. Razlika u cijeni njihove i najviše ponude iznosila je 5 miliona KM.
Ipak, kontroverze, istrage i nepovoljni izvještaji revizora nisu spriječili kompaniju da dobije nove poslove.
U maju ove godine preduzeće Putevi RS je Integralu dodijelilo ugovor vrijedan više od 71,8 miliona KM za izgradnju dionice puta Gacko-Foča s ciljem trajnog rješavanja klizišta Čemerno. Njegova ponuda je bila cjenovno niža od ponude druga dva ponuđača. Projekat koji treba biti završen početkom 2011. godine podrazumijeva i izgradnju dva tunela, pet mostova, jednog vijadukta, 74 propusta, te 20 potpornih zidova. Ovo klizište predstavlja problem već 11 godina, pa je izgradnja ove dionice puta jedan od prioriteta Dodikove vlade. Ovim će se također omogućiti iskorištavanje turističkog potencijala nacionalnog parka Sutjeska.
Integral se jedini javio na tender za izvođenje radova na rehabilitaciji mosta u Novom Gradu preko željezničke pruge. Ugovor vrijedan više od 73.000 KM zaključen je u martu ove godine. Integral je tako pobijedio na dva od tri za sada zaključena tendera za izvođenje radova koje je raspisalo preduzeće Putevi RS u ovoj godini. Treći zaključeni tender se odnosio na održavanje puteva u RS-u što je djelatnost kojim se Integral ne bavi.U 2007. godini Putevi RS su dodijelili Integralu sve ugovore za izvođenje radova vrijednosti više od pola miliona KM.
U maju ove godine položen je i kamen temeljac za izgradnju glavnog sjedišta Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA). Ugovor vrijedan vrijedan više od 18,6 miliona KM dobio je Integral.
Generalni direktor i suvlasnik Integrala Slobodan Stanković je novinarima CIN-a potvrdio da su ga kontaktirali u vezi istrage, ali dodaje da SIPA nema pravo da odbaci ponudu Integrala.
‘Ne mogu se oni ponašati tako da mi ne odobre ako sam ja najjeftiniji’, kaže on. ‘Otišao bi neko u zatvor ako bi dao nekome drugom, a ja najpovoljniji.’
Neobično je to što baš SIPA, po uputama državnog tužilaštva, provodi istragu u vezi sa izgradnjom nove zgrade Vlade RS – projekat koji je radio Integral. ‘Dobili smo pismo zamolbe, da provjere i vide ima li osnova da se pokrene tužba’, kaže Stanković. On je novinarima CIN-a pokazao hrpu dokumenata koje su njegovi zaposlenici pripremili za istražitelje.
Administrativno sjedište Vlade RS
Početak kontroverze oko izgradnje administrativnog sjedišta Vlade RS seže u 2005. godinu kada je Integral sklopio ugovor sa Telekomom RS vrijedan 34 miliona KM za izgradnju njihove poslovne zgrade. Prilikom utvrđivanja programa privatizacije Telekoma, Vlada RS je odlučila da preuzme zgradu Telekoma, s tim da naknadu za ustupanje isplati iz budućih dividendi koje joj pripadaju kao jednom od vlasnika. Zgradu je potom preuredila u svoje administrativno sjedište. Stanković kaže da je do tada Telekom Integralu uplatio oko 10 miliona KM za izvršene radove.
Dodik je 2006. godine ugovore i tehničku dokumentaciju za izgradnju zgrade Vlade RS proglasio tajnom. Premijer može zaobići Zakon o javnim nabavkama BiH kojim je, između ostalog, propisana i transparentnost u postupcima nabavke ako se ugovor proglasi tajnim. No jedno je poznato: umjesto jedne zgrade, kako je ranije planirano, administrativno sjedište Vlade RS dobilo je dvije, zbog čega je, uz trošak uređenje interijera i trga, te preuzimanje kredita početna cijena narasla gotovo šest puta, sa 34 na 202,4 miliona KM.
U aprilu 2007. godine Stanković i njegova nekadašnja srednjoškolska drugarica Fatima Fetibegović, danas ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, su potpisali aneks na ugovor. Tim aneksom je ugovorena cijena radova povećana za blizu 50 miliona KM za uređenje interijera zgrade, blizu 14 miliona KM za trg sa fontanom i vodoskokom, te 11 miliona KM za naknadne, nepredviđene radove. Sve to bez raspisivanja novog tendera.
Dodik je 2006. godine potpisao još jedan ugovor sa Integralom čime je preuzeo stambeno-poslovni objekat koji je Integral gradio za svoje potrebe u blizini zgrade Telekoma. U ovoj zgradi su smještena ministarstva. Vlada je odlučila da preuzme otplatu Integralovog kredita od 50 miliona KM koji je podigao kod banjolučke NLB Razvojne banke kada je počeo graditi tu zgradu.
Novinarima CIN-a Stanković je rekao da je Vlada preuzela i Integralov kredit uzet kod Hypo Alpe Adria banke. Prema njegovoj računici Vladu je izgradnja administrativnog sjedišta koštala oko 170 milijuna KM, ne računajući kreditne kamate.
Stanković kaže da Vlada nije preuzela njegove bankovne kredite, Integral bi se našao u ozbiljnim problemima sa gotovinom. Morali bi platiti penale Simensu i drugim dobavljačima.
Glavni revizor RS Boško Čeko je sumnjičav u vezi načina na koji Integral dobiva poslove.
‘Meni se čini da se njemu obezbjeđuju poslovi unaprijed jedno pet-šest godina. I to je poenta. I drugi ne može dobiti posao.’ Čeko se pita da li ova kompanija, koja želi stići na sve strane, ima kapacitete da završi preuzete poslove.
Stanković kaže da je kompanija ‘na kraju snaga’, ali da ipak ‘ima kapacitete.’
Čeko kaže da u prvom momentu ugovori koje Integral sklapa izgledaju kao gubitak, ali se nakon par godina pokaže da je to bio odličan poslovni potez.
‘Recimo kada je sklapan ugovor o zemlji, tada nije bilo ni urbanističke saglasnosti, ni cijepanja zemljišta. Kada je neko razmišljao da ustupa poslove već tada je imao u glavi određene povezane linije i sprege, šta može da utiče na onoga koji treba da cijepa, donosi urbanističke parcele.itd’ kaže glavni revizor RS. Na dobivanje građevinske dozvole svuda u BiH se čeka i po godinu dana.
‘Da sam tužilac, ja bih sve ove kockice povezao’ kaže Čeko.
Ali Dodik podržava Integral i brani ugovore koje im je vlada dodijelila.
‘Izgradnja zgrade Vlade RS je mudar potez sa političkog aspekta, a sa ekonomskog racionalan’, zaključili su poslanici Narodne skupština RS na zasjedanju krajem septembra 2007. godine. Prema njihovim riječima smještanjem vladinih institucija u novu zgradu uštediće se će se 4,5 miliona KM godišnje koliko je do tada plaćan zakup.
Ignorisanje pravila
Odredbe Zakona o javnim nabavkama čini se nisu obvezujuće kad je u pitanju Integral.
Od 17 firmi koje su 2002. godine predale ponudu za izgradnju prve faze kišnog i fekalnog kolektora u Banja Luci, njih 10, uključujući i Integral, nije imalo licencu za izvođenje hidro-tehničkih objekata, što je bio jedan od uslove tendera. Prema Zakonu ove ponude nisu trebale biti uzete u razmatranje, no Integral je komisiju zamolio da uvaži službeno tumačenje Ministarstva za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti i ekologiju RS po pitanju ispunjenosti uslova za izvođenje radova pod pojmom niskogradnje, koje im je trebao naknadno dostaviti. Ponuda Integrala i još jedna od 10 kompanija je uzeta u razmatranje. Ugovor vrijedan 825.000 KM na kraju je dobio Integral.
Zakon o javnim nabavkama zabranjuje potpisivanje aneksa kojima se podiže vrijednost osnovnog ugovora za više od 50 posto. Ako se kojim slučajem drastično promijeni prvobitna cijena, potrebno je sastaviti i objavi novi tender.
Integral je 2001. godine sa Željeznicama RS sklopio ugovor za vanjsko uređenje stanične zgrade u Banja Luci vrijedan 264.000 KM. No, potom je sklopljen aneks na ugovor vrijedan skoro 869.000 KM.
Integral je 2002. godine ponudio najnižu cijenu na tenderu za izgradnju jedne sekcije autoputa Gradiška – Banja Luka. Ugovor je potpisan na iznos od 43,4 miliona KM. Međutim, 2006. godine Integral potpisuje aneks na ugovor u vrijednosti od 21,7 miliona KM, a godinu dana kasnije još jedan aneks na iznos od 44,8 miliona KM. Na ovaj način je vrijednost radova povećana na blizu 110 miliona KM.
Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović stavio je potpis na anekse ugovora, a Dodikova vlada je odobrila isplatu novaca. Čubrilović kaže da se mora imati u vidu da je u cijenu obuhvaćena i izgradnja dva tunela i četiri mosta.
Međutim, revizori su konstatovali da nije bilo osnova za ovoliko povećanje prvobitnog ugovora budući da su sve spomenute strukture već bile navedene u osnovnom ugovoru.
Stanković kaže da su aneksi potpisivani u situacijama kada je od njih traženo da izvrše dodatne radove. U slučaju autoputa, Stanković kaže da je vlast RS-a nakon potpisivanja ugovora zatražila od njih da ta dionica puta bude urađena po visokim evropskim standardima.
‘To znači da mora da se postave ivičnjaci na odbojniku, da se promijeni konstrukcija asfalta, da se iz naslova ekologije naprave određene zaštite, da se uvede novih 5,7 kilometara kanalizacije sa specijalnim separatorima otpadnih voda, da ne bi zagadili polje, pa tako dalje, pa tako dalje…’, objašnjava Stanković u intervjuu vođenom u njegovom uredu, koji se nalazi preko puta novog sjedišta Vlade RS.
Međutim, Stanković bi najmanje trebao biti iznenađen visokim standardima.
Trasu autoputa kroz RS definisao je upravo Savjet za podsticanje, praćenje i koordinaciju aktivnosti za izgradnju puteva na teritoriji RS, kojeg je bio član.
Savjet je 2002. godine imenovala Vlada RS na prijedlog tadašnjeg ministra saobraćaja Branka Dokića. Za članove Savjeta su imenovani službenici iz Ministarstva saobraćaja i veza RS, preduzeća Putevi RS, Geodetskog instituta, Urbanističkog zavoda, te Stanković, jedini potencijalni ponuđač među njima. To što je Stanković bio član Savjeta i što je bio uključen u pripremu tendera na kojem je kasnije pobijedio Integral, Dokić ne smatra sukobom interesa.
Čubrilović, njegov nasljednik na poziciji ministra saobraćaja ovo naziva ‘klasičnim sukobom interesa’, mada kaže da nije znao da je Stanković bio član Savjeta.
Nakon što je njegova firma dobila posao, Stanković je podnio ostavku na funkciju člana Savjeta, koji je i sam ubrzo prestao sa radom. ‘Moja uloga je bila završena’, kaže Stanković.
Integral, a ni sa njime povezana preduzeća, do sada nisu okrivljena ili pak kažnjena zbog probijanja rokova.
Primjera radi, ugovori za izgradnju prve dionice auto puta Gradiška – Banja Luka, te izgradnju RTV doma potpisani su još 2002. godine, no radovi nisu okončani ni mjesecima nakon isteka prvobitnih rokova.
Uvijek sa niskom cijenom
Sam je Stanković potvrdio da tajna Integralovog uspjeha leži u tome da uvijek daju nižu ponudu od ostalih. Međutim, to ne znači da malo zarađuju.
Grad Banja Luka je u periodu od 2001. do 2007. godine sa Integral inženjeringom sklopio 13 ugovora ukupne vrijednosti blizu 28 miliona KM.
Na sve izuzev pet ugovora naknadno su potpisani aneksi, čime je podignuta prvobitno niska cijena radova. Na ovaj način je Integral zaradio dodatnih 1,2 miliona KM.
Još jedan primjer je tender za izgradnju druge faze kišnog i fekalnog kolektora u Banja Luci. Integral je dao dvije ponude, a gradska vlast je prihvatila onu skuplju u iznosu od 4,5 miliona KM. Odjeljenje za komunalne i stambene poslove grada Banja Luka je 2005. godine od Odjeljenja za financije zatražilo da odobri ugovaranje dodatnih količina radova sa kompanijom Integral u visini od 350.000 KM. Zahtjev je isti dan odobren, a aneks je samo naknadno potpisan.
Firmi kćerki kompanije Integral je 2002. godine dodijeljen posao izgradnje RTV doma RS u vrijednosti od 4,4 miliona KM. Revizori su utvrdili niz problema u postupku dodjele ovog ugovora, ali je Integra, firma koja je ponudila cijenu višu od ostalih, u konačnici dobila ovaj iznimno unosan posao, zbog povoljnijih uslova plaćanja. Drugi ponuđači, međutim, nisu bili upoznati sa takvom mogućnošću. Integral je, naime, ponudio da sam finansira izgradnju nove i adaptaciju dvije postojeće zgrade u zamjenu za zemljište na jednoj od najvažnijih gradskih lokacija. Pet godina kasnije uslovi ugovora su promijenjeni pa je Integral dobio još jednu parcelu zemljišta, te mogućnost da sagradi vlastiti poslovni objekt u blizini RTV doma – koji još uvijek nije sagrađen.
Još jedan tender je privukao pažnju revizora. Integral je 2001. godine ponudio da za iznos od 1,4 miliona KM izgradi carinski terminal u Gradišci. Međutim, ugovor je zaključen na iznos od 1,8 miliona KM. No, tu nije bio kraj iznenađenjima. Integral je prije početka radova zatražio avans. Međutim, prema riječima revizora, uplata avansa je uslov kojeg Integral nije naveo u svojoj ponudi.
Zgrada SIPA-e
Tek što je u maju položen kamen temeljac za izgradnju budućeg sjedišta SIPA-e, i državni revizori su objavili izvještaj u kojem se kritizira postupak dodjele ugovora kompaniji Integral.
Šest ponuđača se javilo na tender. Jedna ponuda je došla sa zakašnjenjem, pa je vraćena. Druge dvije, uključujući i onu koju je poslala jedna strana kompanija, komisija nije ni uzela u razmatranje jer nisu zadovoljile sve uslove tražene za tehnički dio. Bodovane su samo dvije ponude – jednu je uputio Integral, a drugu preduzeće Krajina iz Banja Luke.
Cijena koju je Integral ponudio bila je gotovo 8 miliona KM niža od cijene koju je ponudila Krajina.
Revizori su također primijetili da su strane kompanije zbog nekih od zahtjeva tendera mogle biti nepravedno isključena iz postupka koji je realno odgovarao samo domaćim kompanijama. Primjera radi, komisija je tražila spisak radnika ovjeren od strane Fonda za penziono i invalidsko osiguranje.
Austrijska firma Strabag AG žalila se na diskvalifikaciju, ali bez uspjeha.
‘Mi samo znamo’ kaže član upravnog odbora Strabaga Herbert Krutina ‘da je komisija diskvalificirala našu ponudu iz nama nepoznatih razloga. Smatramo da je ta odluka neosnovana, protiv nje smo se žalili, ali uzalud.’
Posljednjih godina Integral je bio izvođač radova za slijedeće ustanove i organizacije:
- Vlada RS
- Evropska Unija
- Svjetska banka
- PID – transport Banja Luka
- USAID
- World Vision
- SFOR
- Putevi RS
- Elektroprivreda RS
- Grad Banja Luka,
- Evropska agencija za rekonstrukciju
- Aerodromi RS
- Željeznice RS
- Ministarstvo odbrane RS
- Vlada Crne Gore, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja
- Javna korporacija Željeznice BiH
- MUP RS
- Ministarstvo saobraćaja i veza RS
- Parsons Delaware
