U saopćenju za javnost iz državnog suda se navodi da osumnjičeni Adnan Čaušević, Benjamin Omerbašić, Semir Žiga, Salem Mujkić i Amir Alagić neće biti pritvoreni, kako je predložilo Tužilaštvo BiH, već su pušteni na slobodu.
Denis, Irfan, Adnan, Benjamin, Semir i Amir su osumnjičeni za krivično djelo organiziranog kriminala – pranje novca i porezne utaje, dok je Salem osumnjičen za krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.
Sud je, nakon razmatranja podnesenog dokaznog materijala, utvrdio da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni Denis Zahović i Irfan Bidžević počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Pritvor je u odnosu na osumnjičene određen zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Prijedlog za određivanje mjere pritvora jučer je uputilo Državno tužilaštvo. Osumnjičeni su uhvaćeni početkom ove sedmice u akciji „Perač“ koja je provedena u Sarajevu, Banjoj Luci i Bihaću.
Federalna uprava policije (FUP) je objavila podatak da su najmanje jedna kompanija Dunmorr Group AG i 84 osobe umiješane u organiziranu prevaru građana, pranje novca i poreske utaje u kojim su državljani Evropske unije oštećeni za oko pet miliona maraka a budžet Bosne i Hercegovine za više od pola miliona maraka. Edin Vranj, načelnik Odjeljenja za borbu protiv organiziranog i međukantonalnog kriminala u FUP-u, rekao je jučer na pres-konferenciji da je u ovom slučaju riječ o velikoj grupi koja je organizovala preko 160 članova kako bi ulagali sredstva u kupovinu dionica na njemačkoj berzi, dok je njihovim klijentima bilo onemogućeno da vrate uložena sredstva.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je u utorak objavio vijest o prevari u vezi sa dionicama zapadnih kompanija u kojoj su sudjelovale i osobe iz BiH. Naime, većinski vlasnik bosanskohercegovačke podružnice Dunmorra, kompanije koja se nalazi u središtu istrage Tužilaštva BiH, je Goran Samardžija, bh. državljanin koji živi u Beogradu.
Iza ove firme, registrovane u Švicarskoj, koja ima podružnice u BiH i Srbiji, stajala je grupa ljudi koja je građanima nudila bezvrijedne dionice raznih kompanija sa berze, obećavajući im pritom ogromnu zaradu. Na ovaj način je vrijednost dionica rasla, a time i zarada prevaranata. Nakon kupovine vrijednost dionica bi naglo padala na njenu stvarnu vrijednost, a prevareni građani bi ostajali bez novca.
