Zastupnici Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) su na jučerašnjoj sjednici usvojili Nacrt zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH kojim je definisana obustava izdavanja energetskih dozvola za izgradnju malih hidroelektrana (MHE) do i 10 MW snage. Ove dozvole su preduslov za dobijanje građevinske dozvole.
Nacrtom je definisano da se iz ove odredbe izuzmu oni koji do stupanja na snagu ovog zakona imaju zaključene koncesione ugovore, s tim da su isti dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.
Parlament FBiH je u junu prošle godine usvojio zaključak kojim se potpuno zabranjuje izgradnja MHE na teritoriji FBiH. Za realizaciju ovog zaključka potrebno je izmijeniti trenutne zakone i podzakonske akte, kako na federalnom tako i na nižim nivoima vlasti. Vlada FBiH je zadužena da analizira postojeće propise i uputi u Parlament izmjene i dopune propisa kroz koje će se zaštiti rijeke i okoliš.
Vlada je u novembru 2020. godine dala rok od 30 dana nadležnim ministarstvima i institucijama da pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz svojih nadležnosti. To je uradilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, o čemu se jučer raspravljalo u Parlamentu.
Zaštitu rijeka i okoliša, koju su u junu prošle godine zahtijevali zastupnici, jučer su stavili na čekanje, odbijajući da se ovaj prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku. Na ovaj način ostavljeno je i vrijeme za moguće zaključenje novih koncesionih ugovora i dobijanje potrebnih dozvola za izgradnju MHE.
Zastupnici su većinskim glasanjem podržali zaključak da se usvoji ovaj Nacrt kao osnova za izradu prijedloga zakona koji će uzeti u obzir sve iznesene prijedloge zastupnika te da se konačni prijedlog uputi u Parlament do polovine juna ove godine.
Zastupnik Irfan Čengić je tražio da se razmotri zabrana izgradnje MHE samo na pojedinim rijekama, a zastupnik Behrudin Šarić je predložio da se uredbom ili zakonom pojedina područja proglase zaštićenim i na taj način zabrani izgradnja MHE na tim rijekama. Međutim, istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je pokazalo da se mnoge MHE grade na planiranim ili već zaštićenim područjima.
Zastupnica Mara Đukić je okarakterisala MHE kao „unosan biznis i to još sa podsticajima“.
O tome, ali i o štetama koje okolišu donosi gradnja MHE pisao je CIN krajem prošle godine. Istraživanja su ukazala na sve manjkavosti sistema izgradnje i rada ovih postrojenja, kao i o isplati poticaja za proizvodnju električne energije iz ovih postrojenja. Građani BiH su za šest godina uplatili najmanje 207 miliona maraka koje su entitetske vlasti podijelile uglavnom privatnim firmama kao podsticaj za proizvodnju tzv. čiste struje.
Zaključkom Zastupničkog doma od prošle godine zatraženo je i da se izvrši revizija svih do sada izdatih saglasnosti za MHE koje su izgrađene i one koje su u fazi gradnje te da se informacija o tome dostavi Parlamentu Federacije BiH, što do sada nije učinjeno.
Federalno ministarstvo energije stava je da je ovaj zahtjev potrebno uputiti i nižim nivoima vlasti jer je većina postojećih objekata bila u nadležnosti nižih nivoa.
Kako u FBiH ne postoji registar koncesionih ugovora, nije poznato koliko je trenutno izdatih koncesionih ugovora za MHE niti koliko je postrojenja trenutno u izgradnji. Na ovo je na jučerašnjoj sjednici upozorila i Đukić koja je zatražila od Vlade da zastupnicima dostavi ove podatke.
