Legalni šverc

Ilegalne cigarete iz crnogorskih free shop-ova dugo su bile problem za BiH. Shop-ovi su zatvoreni, ali je šverc i dalje prisutan, premda u manjem obimu. Međutim, šverc cigaretama bi mogao opet procvasti ako crnogorska vlada otvori bescarinske zone.

U prvih devet mjeseci 2007. godine crnogorski free shop-ovi su prodali 690 tona cigareta u vrijednosti od 18,9 miliona eura. (Foto: CIN)

Šezdesetpetogodišnji Dragiša Inić iz sela Deleuše kod Bileće kaže da je otjeran sa zemlje koja se bila u vlasništvu njegove porodice još od vremena Austro-Ugarske monarhije. Ovaj nezaposleni vozač kamiona za sve krivi švercere cigaretama koji su livadu na kojoj je nekada napasao stoku pretvorili u švercersku rutu.

Dvadesetak metara dalje, na ničijoj zemlji uz granicu Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore stoji dotrajala kamp kućica. Naspram nje je šest free shop-ova u kojima su donedavno prodavane cigarete i alkohol putnicima koji su prelazili granicu. Ovi free shop-ovi su samo u prvih devet mjeseci 2007. godine prodali gotovo 1,6 miliona šteka cigareta, odnosno 6.000 šteka dnevno, što je jedna trećina ukupne prodaje cigareta u crnogorskim free shop-ovima.

Pripadnici Granične policije BiH kažu da su švercovane cigarete najvećim dijelom dolazile iz ovih free shop-ova.

‘Vidite, dođe kamion s robom. Istovari jedan dio za free shop, a veći dio istovare na tom zemljištu. Poslije angažuju ljude i djecu koji im za dva, tri eura prenose ilegalne cigarete na područje BiH’, kaže graničar Marko Domazet. Iste te cigarete su potom knjižene kao prodate u free shop-ovima.

Crnogorska vlada je nedavno, pod pritiskom Europske Unije (EU), zatvorila free shop-ove. Međutim, njihovim zatvaranjem šverc cigaretama nije zaustavljen.

Kamp kućica u blizini graničnog prijelaza Deleuša. Policija kaže da je dio robe namijenjen za free shop-ove istovaran ovdje, a potom ilegalnim putevima prenošen preko granice. (Foto: CIN)

Inić kaže da je zemlja na kojoj se nalaze kamp kućica i free shop-ovi vlasništvo njegovog oca. Dodaje da su problemi počeli 2005. godine kada su free shop-ovi ponovo otvoreni. Šverceri su ga tada otjerali ne samo sa tog komada zemlje, nego i obližnje poljane, također u njegovom vlasništvu.

Izvod iz zemljišne knjige Osnovnog suda u Bileći pokazuje da je porodica Inić vlasnik velikog broja parcela u graničnom pojasu. No, međe nisu jasno utvrđene, a formalni dogovor između dvije države nikada nije postignut. Ono što dodatno komplikuje cijelu stvar jeste činjenica da je potok, koji je ranije služio kao orijentir, u međuvremenu promijenio tok, tako da više nije jasno ko je vlasnik zemlje na kojoj se nalaze prikolica i free shop-ovi.

Inići su također vlasnici obližnje parcele na kojoj su, prema riječima bh. graničara šverceri sagradili ilegalnu cestu, što potvrđuje izvod iz zemljišnih knjiga koji su pregledali novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. Inić kaže da su mu muškarci koji borave u kamp kućici, i koji se predstavljaju kao radnici Ranka Radulovića iz Nikšića rekli da napusti zemljište, jer je ono njihovo vlasništvo.

Dragiša Inić iz sela Deleuše kod Bileće kaže da se šverc cigaretama preko njegove zemlje odvija i danju i noću. (Foto: CIN)

‘Jesu, radnici su mi prijetili – to je naše imanje. Sve su oni mislili da je njihovo. Nisam smjeo ni da gonim stoku’, kaže Inić. Njegova porodica preživljava od 200 KM majčine penzije i ono malo blaga koje posjeduju. Sada je njihovo zemljište prepušteno na milost i nemilost švercera.

Prema podacima suda iz Nikšića, Radulović je već jednom osuđivan za šverc cigaretama. Policija u Trebinju je njega i još šest lica uhapsila 1999. godine zbog ilegalnog transporta cigareta iz Crne Gore u BiH u vrijednosti blizu 370.000 KM. Nakon provedene istrage tužilaštvo u Trebinju podiglo je optužnicu protiv svih sedam lica. Sud je, međutim, predmet proslijedio u Nikšić radi daljnjeg procesuiranja. Službenik tamošnjeg suda kaže da je Radulović kažnjen sa novčanom, a ne zatvorskom kaznom.

Spomenuti Radulović bi mogao biti jedan od čuvene ‘braće Radulović’ za koje policija kaže da su odgovorni za ilegalni transport droge i cigareta iz Crne Gore u BiH.

Duty Free

Vlada Crne Gore na čelu sa Milom Đukanovićem odobrila je 2005. godine ponovno otvaranje free shop-ova uz obrazloženje da će to doprinijeti razvoju ‘turizma’. Međutim, prema riječima bh. policajaca, najveću korist od ove odluke imali su šverceri.

Crnogorski free shop-ovi su prvi put zatvoreni 2000. godine, i tada je, kažu policajci, šverc cigaretama značajno opao. Međutim, ovaj put to se nije desilo.

‘Prema našim saznanjima šverc cigaretama i dalje ide ilegalnim putevima preko brda. Doduše, radi se o manjim količinama, ali se šverc i dalje odvija. Činimo sve kako bi smo presjekli te puteve’, kaže Adem Salčin, zamjenik komandira Jedinice graničke policije Trebinje.

Crnogorski free shop-ovi u blizini graničnog prijelaza Deleuša. Na ovom dijelu bh. teritorije policija je u više navrata zapljenjivala velike količine cigareta na kojima su bile akcizne markice Crne Gore. (Foto: CIN)

Policajci su nedavno uhvatili švercera sa 100 kartona cigareta marke Ronhill vrijednosti preko 100.000 KM. Protiv njega je podnesena krivična prijava, kaže Salčin. Šverceri su uhapšeni nedaleko od Inićeve zemlje.

Još jedna grupa švercera je uhvaćena na području sela Berkovići.

‘I pored toga što su free shop-ovi zatvoreni, šverc se i dalje odvija’, kaže Saša Govedarica, policajac iz Trebinja.

Crnogorski mediji navode da su free shop-ovi zatvoreni nakon što su policijski i carinskih zvaničnici ukazali na nepravilnosti i sumnje vezane za njihov rad. Policija je u nekoliko zemalja u regiji zapljenjivala velike količine cigareta za koje su sumnjali da su prošvercani iz crnogorskih free shop-ova ili su pak imale akcizne markice predviđene za prodaju cigareta u crnogorskim free shop-ovima.

I u drugim zemljama Balkana free shop-ovi se koriste za šverc cigaretama. Mnogi od njih su u vlasništvu političara, moćnih poslovnih ljudi i drugih lica povezanih sa podzemljem. U free shop-ovima se ‘peru cigarete’ i druga roba, jer se knjiži prodaja koja se na kasi nije dogodila, objašnjavaju policijski inspektori. Umjesto toga, neoporezovane cigarete prodaju se na ulici ili se švercuju preko granice.

EU vrši pritisak na Rumuniju i Bugarsku, jedine dvije zemlje u regiji koje još uvijek nisu zatvorile svoje free shop-ove. Bugarska je početkom godine najavila zatvaranje free shop-ova u roku od tri mjeseca.

Govedarica kaže da je jedan od free shop-ova za mjesec dana ostvario promet veći od milion KM, iako je na obližnjem graničnom prelazu evidentiran tek mali broj putnika. Mještani naselja uz granicu su često i sami uključeni u šverc.

Prema podacima crnogorske Carine, u prvih devet mjeseci 2007. godine free shop-ovi su prodali 3,44 miliona šteka cigareta čija je vrijednost 18,89 miliona eura.

Granična policija kaže da su mještani u posljednje tri godine dolazili u grupicama i kupovali na desetine kartone, koje su potom raznim stazama i bogazama na leđima prenosili preko granice. Ako bi ih uhvatila policija, pravdali bi se da su ih kupili za lične potrebe.

Policajci dodaju kako su nemoćni da spriječe nosače za koje kažu da su plaćeni tek nekoliko eura po turi.

U međunarodnim krugovima Crnu Goru bije loš glas kada je u pitanju šverc cigaretama. U Italiji je izdat nalog za hapšenje premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je umiješan u šverc cigaretama. Đukanović negira svoju umiješanost u šverc. Nalog je povučen nakon što je sud razmotrio njegov diplomatski imunitet. Tužilaštva u Napulju, Bariju i Njemačkoj sumnjiče Đukanovića za rukovođenje organizacijom ‘sličnoj mafiji’, te za suradnju sa talijanskom mafijom u švercu cigaretama.

Šverceri angažuju djecu koji im za dva, tri eura prenose ilegalne cigarete na područje BiH. Bh. graničari kažu da su pojedine kuće mještana sela Deleuša u blizini granice korištene za skladištenje većih količina cigareta. (Foto: CIN)

Prema izjavi za štampu koja se nalazi na stranici crnogorske Vlade, Đukanović je predsjedavao sastankom Vlade u julu 2005. godine, kada je donesena odluka o ponovnom otvaranju free shop-ova. Ova odluka je donesena jer se ‘prepoznala potreba za promocijom turističke industrije’, mada nigdje nije objašnjeno na koji način granični fri šopovi promovišu turizam.

Samo nekoliko mjeseci prije zatvaranja free shop-ova, u Srbiji je uhapšen Anton Stanaj, suvlasnik kompanije Rokšped koja je jedan od snabdjevača free shop-ova cigaretama, dok je na beogradskom aerodromu čekao na avion za Podgoricu. Stanaj je uhapšen pod sumnjom da se bavi švercom cigaretama. Srbijanski mediji navode izjave policijskih zvaničnika koji kažu da je Stajan upravljao jakom kriminalnom organizacijom, koja je uvozila lažne cigarete iz Dubaija i Kine, i preprodavala ih u druge zemlje.

Prema policijskim obavještajnim podacima u posjedu CIN-a, Stanaj je poslovao sa Naserom Keljmendijem, kontroverznim sarajevskim biznismenom kosovskog porijekla i vlasnikom hotela Casa Grande na Ilidži.

Đukanovićeva vlada razmatra otvaranje slobodnih trgovinskih zona u pojedinim nerazvijenim opštinama. No, iskustva drugih zemalja sa slobodnim trgovinskim zonama, pokazala su da se i one zloupotrebljavaju za šverc cigaretama, naročito kada se nalaze u pograničnom pojasu.

Bescarinske trgovinske zone, u Venezueli, Arubi, Panami, Singapuru i drugim krajevima svijeta, pogodno su tlo za djelovanje švercera cigaretama. Postoje indicije da je jedan od najvećih svjetskih proizvođača duhana, British American Tobacco (BAT), u prošlosti iskorištavao pogodnosti ovih zona.

Prema saznanjima navedenim u sudskoj dokumentaciji u slučaju BAT-a, kompanije traže bescarinske zone u zemljama koji imaju porozne granice. Nakon što roba stigne u bescarinsku zonu ona se dalje švercuje preko granice na krajnje odredište gdje će se prodati uz puno veći profit.

Dotle, Inić kaže kako se plaši da izađe na svoju zemlju, jer se šverc cigaretama preko njegove zemlje odvija i danju i noću.

‘Ne smiješ izaći. Ubiće te oni mladićani. Po 50 njih je prenosilo cigarete’, kaže Inić.