Inicijativa da se oštrije reguliše rad privatnih visokoškolskih ustanova u Republici Srpskoj (RS) se pokazala puna manjkavosti. Šest privatnih univerziteta i šest fakulteta dobilo je licence za ovu školsku godinu iako neki od njih očigledno nisu ispunjavali sve tražene uslove. Licence nisu dobila tri fakulteta a jedan još uvijek čeka na odluku. Da li će određeni fakultet dobiti licencu ili neće jednako zavisi od toga ko je na čelu ili ko urgira u ime fakulteta, kao i od toga da li ispunjava visoke standarde.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je početkom 2006. godine objavio seriju članaka pod nazivom “Univerziteti pali na ispitu” u kojima je između ostalog bilo govora i o sve prisutnijem trendu otvaranja privatnih fakulteta u Bosni i Hercegovini (BiH), koji naplaćuju velike školarine, a nude neadekvatne uslove za studiranje, nizak nivo znanja i nekvalifikovane profesore.

U julu 2006. godine RS je donijela novi Zakon o visokom obrazovanju s ciljem da ograniči broj privatnih fakulteta uz primjenu oštrijih kriterija. Ministarstvo prosvjete i kulture RS oformilo je tročlane komisije kako bi provjerili da li fakulteti ispunjavaju potrebne uslove. To su: posjedovanje punog vlasništva nad zgradom u kojoj je smještena visokoškolska ustanova, odgovarajući broj stalno zaposlenih profesora, potreban broj naslova u vlastitoj biblioteci, te kvalitetne studijske programe.

Zakon je također propisao uspostavljanje Savjeta za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta koji bi nadgledao rad komisija i osiguravao njihovu nepristranost u procesu razmatranja dokumentacije, prostorija i nastavnog kadra.

Ali, Savjet nikad nije uspostavljen. Predstavnici Ministarstva tvrde da se nije prijavio dovoljan broj kvalifkovanih kandidata kako bi se formirao Savjet. Osim toga, u komisijama koje su procjenjivale rezultate 16 visokoškolskih ustanova, nisu se našli inspektori iz Ministarstva koji su najkompetentniji da ocjenjuju njihov kvalitet. Mnogi od članova komisija su bili u sukobu interesa, odnosno, bili su zaposleni u ustanovama koje su ocjenjivali.

Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS u nedavnom razgovoru sa novinarima CIN-a brani stručnost komisija i način na koji je Zakon proveden.

On kaže da se Savjet može i kasnije uspostaviti i da bi za njega bio sukob interesa da inspektor kasnije kontroliše rad fakulteta kojima je kao član komisije omogućio dobivanje licence.

Proizvoljna primjena pravila?

Od svih visokoškolskih ustanova kojima je uskraćena licenca, jedino Univerzitet primjenjenih nauka iz Doboja nije zadovoljio nijedan od kriterija: zgrada, knjige ili profesori.

Za razliku od nje, Visoka škola za preduzetništvo i biznis iz Prijedora je također ostala bez dozvole, iako radi već dvanaest godina. Njene diplome su među prvim privatnim fakultetima u BiH stekle međunarodno priznanje.

Predstavnici Fakulteta poput prof. Radmila Kondića, odbili su intervju pod izgovorom da se ne žele pojavljivati u medijima.

Zvaničnici iz RS-a su i ranije pokušavali zatvoriti ovu visokoškolsku ustanovu, zbog kako se čini političkih mimoilaženja. Jugoslav Vuk Tepić, načelnik Odjeljenja za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete i kulture RS, kaže da je komisija preporučila neizdavanje licence zbog nerazriješenih vlasničkih odnosa. Iz dokumentacije se vidi da je jedan dio zgrade u vlasništvu Kondića, drugi u vlasništvu fakulteta, dok se treći vodi na ime nekadašnje više škole.

IBCollege iz Prijedora također nije dobio licencu, jer se zgrada u vlasništvu fakulteta nalazi na teritoriji Federacije BiH (FBiH) u Bosanskoj Krupi. Ministar kaže da se radi o pitanju „mjesne nadležnosti“, jer komisija iz RS nema ovlaštenja u FBiH.

Međutim, u isto vrijeme, ministar nije zatvorio srebreničko odjeljenje sarajevskog Pravnog fakulteta. Kaže da Fakultet djeluje ‘potpuno nelegalno’, ali se ne želi miješati u njegov rad zbog izuzetno složene političke situacije u gradu u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka. Visoka škola Primus iz Gradiške nije dobila ni pozitivan ni negativan odgovor iz Ministarstva. Tepić tvrdi da je Primus Gradiška zakasnila sa zahtjevom i da se isti još uvijek razmatra.

To dodatno vrijeme je išlo na ruku vlasniku ovog fakulteta Ranku Bakiću koji je u međuvremenu počeo tražiti novu zgradu. Fakulteti bez odgovarajućeg prostora u svom vlasništvu ne bi smjeli biti licencirani. Kasipović kaže da mu je Bakić nedavno javio da je kupio prostor i da je priveo kraju tu poslovnu transakciju. On je rekao da će mu Ministarstvo omogućiti da nastavi sa radom kako bi izveo generacije studenata koji su već na nekoj godini studija, te se počeo pripremati za školsku 2008/2009 godinu.

Sa druge strane, Ministarstvo se nije dvoumilo, niti odlagalo izdavanje licence banjalučkom Univerzitetom za poslovni biznis i menadžment iz Banjaluke, iako ni on ne posjeduje zgradu.

„U osmom mjesecu 2006. godine krenuli smo sa izgradnjom zgrade koja će imati 3.000 kvadrata korisne površine, a u maju ove godine Ministarstvo donosi odluku o licenciranju visokoškolskih ustanova“, kaže direktor Univerziteta Ljubiša Mladenović.

„Problem prostora je premošten, jer ne možete u kratkom periodu napraviti zgradu. Zgrada je pod krovom. Mi imamo vlasništvo“, kaže Mladenović.

Kada je Komisija posjetila Univerzitet dobila je na uvid dokumentaciju o novoj zgradi, kao i urbanističku i građevinsku saglasnost, te ugovore o iznajmljivanju zgrade u kojoj se trenutno održava nastava.

Mladenović kaže da se ne može sjetiti imena članova komisije koji su predložili dodjelu licence.

Iz evidencije se vidi da su članovi te komisije bili Drago Branković, Miloš Sorak i Jasmin Komić. Sva trojica su profesori u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Kako srediti licencu

Koledž zdravstvene njege iz Bijeljine, kojim rukovodi direktorica Ljiljana Tomić, dobio je licencu, a zvanično je otvoren 5. novembra ove godine. Zakon međutim nalaže da nastava na svim fakultetima mora početi najkasnije do sredine oktobra.

No, fakultet je našao moćnog pregovarača u liku Miladina Dragičevića, savjetnika predsjednika Vlade RS Milorada Dodika, koji je posjetio ministra da bi razgovarao o rješenju.

Kasipović je rekao: „Gospodin Dragičević kojemu ne znam ime, jeste dolazio, ali da budem potpuno korektan, nije tražio od mene da dam saglasnost za rad tog fakulteta, ali jeste tražio da odgovorim što je moguće prije. Taj papir je stajao na mom stolu dok nisam čuo mišljenje direktora Zavoda …o cijelom tom studijskom programu. Još jednom sam pogledao izvještaj Komisije i odlučio.“

„Nisam pokušao uticati na odluku” kaže Dragičević, „Samo sam rekao da ukoliko je Komisija završila i ako je izvještaj pozitivan, da im se izda rješenje, da ne čekaju svu tu proceduru. Mene su zvali naši iz stranke iz Bijeljine. Ja ne znam tu ženu ali njen muž je valjda član stranke pa su oni zvali“.

Banjalučki Univerzitet za poslovne studije u Banja Luci posjeduje renoviranu zgrade od 1.800 metara kvadratnih površine. Učionice su opremljene vrhunskom opremom, a 20 profesora je zaposleno u stalnom radnom odnosu. Međutim, dobivanje licence nije išlo nimalo lako.

Prva Komisija koja je posjetila ovu visokoškolsku ustanovu, zatražila je na uvid ne samo bankovnu garanciju, nego i bankovne izvode i bilans uspjeha, što Zakon ne nalaže kao uslov za dobivanje licence.

„Kada je napravila izvještaj Komisija je napisala da nemamo prostor“, kaže direktor Radovan Klincov. „Sve što imamo sada imali smo i tada, ali oni to nisu htjeli pogledati. Burno smo reagovali i tražili od Ministarstva da pošalje drugu Komisiju koja je pogledala svu dokumentaciju. Došao je i ministar da se uvjeri.“

Kasipović kaže: „Bilo je žestoko negodovanje sa ovog Univerziteta na manir, način ponašanja, način razgovora koji je vodila Komisija, a što je procijenjeno od strane osnivača te visokoškolske institucije kao tendenciozno.“

Tepić kaže da nije bilo političkih pritisaka na Odjeljenje kojim rukovodi. U najgorem slučaju, kaže, moglo se raditi o poklonima ili manjim uslugama.

„Sitni pokloni tipa flaše pića ili nekog sitnijeg predmeta manje materijalne vrijednosti ne mogu da se shvate kao pokušaj podmićivanja, al je takvih slučajeva bilo i mi smo to naravno odbijali. I naravno da je to pogrešno tumačeno od strane tih koji su slali te poklončiće“, kaže Tepić.