Ovo su glavni nalazi iz Godišnjeg izvještaja Ureda Ombudsmena BiH o pojavama diskriminacije koji je javnosti predstavljen 9. marta.
|
Izvještaj o pojavama diskriminacije u BiH za 2011. godinu
|
Vlada Federacije BiH je prvi put uvrstila mobing kao oblik diskriminacije u novi Nacrt Zakona o radu FBiH, a o njemu je danas održala i javnu raspravu u prostorijama Doma sindikata u Sarajevu.
Ovim Nacrtom su regulisani i drugi oblici diskriminacije, odnosno diskriminacije na osnovu spola, rase, vjeroispovijesti te seksualnog uznemiravanja.
Mobing je psihičko i moralno zlostavljanje kojim jedna ili više osoba smišljeno ugrožavaju ugled, dostajanstvo i integritet druge osobe na radnom mjestu, što može dovesti i do eliminacije sa posla.
Prema izvještaju Ureda Ombudsmena, građani su se u 2011. godini više žalili na diskriminaciju na osnovu njihove nacionalnosti nego na osnovu spola, godina starosti ili seksualne orijentacije.
Džana Kadribegović, pomoćnik ministra Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, je kazala da će se ovim zakonom regulisati diskriminacija prilikom zapošljavanja i u toku radnog odnosa.
Kadribegović kaže da će sudovi biti zaduženi za kažnjavanje zbog mobinga, jer niko drugi nije u stanju to uraditi. Ona smatra da će ovaj zadatak sudovima predstavljati veliki zalogaj i da će mobing biti teško dokazati. „U svakom slučaju, mi smo to morali ugraditi u zakon, jer je to jako prisutno“, kazala je Kadribegović.
Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, navodi da se u zakonu kao kažnjiva djela spominju i razni oblici pritisaka na funkcionere sindikata kada odluče da organizuju štrajkove, jer su, kako kaže, vlasnici preduzeća vršili direktni mobing na njih.
Ured Ombudsmena BiH je prošle godine dobio 191 prijavu građana zbog diskriminacije, od čega je riješeno njih 88. Najviše prijava – 81 – imao je Ured u Sarajevu, od čega je riješeno 25, zatim Ured u Banjoj Luci sa 77 prijava, od čega je riješeno 49 slučajeva diskriminacije.
Poređenja radi, u 2010. godini Ured je dobio 135 a u 2009. godini 156 žalbi koje su se odnosile na diskriminaciju po raznim osnovima.
Predrag Raosavljević, pomoćnik Ombudsmena BiH, kaže de će na ovakvim izvještajima raditi i ubuduće, jer građani nisu dovoljno obaviješteni o svojim pravima.
Prema njihovom istraživanju, od 1.600 ispitanika samo je 30 posto znalo za funkciju Ureda Ombudsmena. Razlog ovome Raosavljević vidi u tome što je Zakon o diskriminaciji u BiH donesen relativno skoro, u augustu 2009. godine.
U Uredu Ombudsmena BiH kažu da se diskriminacija ne prijavljuje u mjeri u kojoj je stvarno prisutna i da je mali broj građana upoznat sa mogućnostima sudske zaštite u slučaju povrede prava.
Ovaj izvještaj se podnosi Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i Skupštini Brčko Distrikta BiH.
