Veliki broj građana Bosne i Hercegovine (BiH), posebno mladih, ne zna prepoznati i reagovati na govor mržnje pa su u borbi protiv ove pojave potrebni veći angažman i odgovornost obrazovnih institucija, pravosuđa, regulatornih agencija i medija. To je zaključak Okruglog stola „Mehanizmi zaštite od govora mržnje u Bosni i Hercegovini“ koji je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu.
Panel-diskusiji su prisustvovali: žrtve govora mržnje, profesori, pravnici te predstavnici medija i međunarodnih organizacija. Učesnici su govorilli o zloupotrebi javnog prostora za različite oblike govora mržnje usmjerene protiv pojedinaca i grupa, sprečavanju govora mržnje i potrebi za edukacijom društva o ovoj temi.
Novinarka CIN-a Jasna Fetahović je predstavila rezultate praćenja i analize govora mržnje na internetu i medijima od oktobra 2020. do marta 2022. godine. Cilj monitoringa, koji je CIN radio zajedno sa medijskim organizacijama Zapadnog Balkana, bio je identifikacija i klasifikacija slučajeva govora mržnje. Za sve primjere je utvrđeno od koga dolaze, protiv koga su i po kojem osnovu usmjereni, gdje se pojavljuju i u kojem formatu su objavljeni. Tokom monitoringa su praćene usmene i pisane izjave javnih ličnosti, novinski članci, komentari i objave na društvenim mrežama, kao i fotografije koje mogu sadržavati uvredljive poruke.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Direktorica CIN-a Leila Bičakčić rekla je da su govoru mržnje u BiH i regionu najčešće izložene žene, LGBTI populacija i etničke skupine, dok su glavni izvori političari: “Političari su prvi generator govora mržnje koji se onda dalje disperzivno širi preko društvenih mreža.”
Rezultati praćenja objava su pokazali da se određeni oblici govora mržnje kontinuirano zadržavaju u javnom prostoru BiH i prate društveno-politička dešavanja. Predstavljajući izvještaj monitoringa, nezavisna konsultantica i istraživačica Lejla Gačanica je rekla da nema adekvatnog odgovora na govor mržnje koji bi doprinio njegovoj eliminaciji, uz obrazloženje da je ova pojava najčešće zabilježena na informativnim portalima, društvenim mrežama i među influenserima.
Jedan od panelista psiholog Srđan Puhalo, koji je česta meta govora mržnje u javnom prostoru, rekao je da govor mržnje mnogo govori o stanju u društvu te da osobi koja je izložena toj pojavi treba pružiti psihološku podršku.
„Ako je prepustimo samoj sebi, bojim se da se vrlo lako može desiti da izgubimo dobre ljude i dobre novinare koji imaju hrabrosti da kažu nešto što se ne sviđa drugima. Mislim da je to onda poruka i drugima kako će proći ako kažu, misle ili se ponašaju drugačije od onoga kako je neko zadao i propisao“, komentarisao je Puhalo.
Učesnici Okruglog stola su zaključili da je pravni okvir za govor mržnje u BiH neujednačen i fragmentiran jer različite vrste zakona upravljaju ovom oblašću: dok Krivični zakon BiH ne daje eksplicitnu definiciju govora mržnje te ga reguliše kroz nekoliko različitih članova, drugi zakoni spominju i zabranu diskriminacije ili izričitu zabranu govora mržnje.
Davor Trlin, doktor pravnih nauka i stručni savjetnik u Centru za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH, rekao je da bi institucionalna i sistemska zaštita mogla biti bolja: “Postoje samo dvije odluke gdje je utvrđena odgovornost počinilaca i gdje je sklopljen sporazum o priznanju krivnje sa Tužilaštvom BiH. Da imamo više presuda u kojima su ljudi proglašeni krivim, mislim da bi se ljudi drugačije ponašali.“
Događaj je organizovan kao dio projekta Reporting Diversity Network 2.0 koji finansira Evropska unija i The Balkan Trust for Democracy, projekat German Marshall Fund, uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu.
