Kantonalni sud u Sarajevu je presudio u korist Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) po tužbi podnesenoj protiv Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo zbog nedostavljanja podataka o uposlenicima ove ustanove.

Sud je poništio rješenja Doma zdravlja kojima se CIN-u odbija pristup informacijama te predmet vratio ovoj ustanovi na ponovno rješavanje. Odluka Suda došla je tri godine nakon pokretanja tužbe.

Novinari CIN-a su u oktobru 2012. godine od Doma zdravlja zatražili podatke o stalnim i povremenim uposlenicima ove ustanove za period od 2007. do 2012. godine. Zahtjev je odbijen, kao i žalba koja je uslijedila nekoliko dana kasnije.

U oba slučaja Uprava Doma zdravlja se pozivala na interni Pravilnik o poslovnoj, službenoj i profesionalnoj tajni. Prema tom dokumentu, poslovnu tajnu čine podaci čije bi saopštavanje štetilo interesima i ugledu ustanove, a naročito podaci o kadrovima te personalni dosjei uposlenika, brojno stanje i druga dokumentacija koja je u vezi sa radom i radnim odnosima.

Sud je ovakvo objašnjenje ocijenio nepravilnim i nezakonitim.

„Kod ove informacije ne može se govoriti o ličnim interesima i zaštiti privatnosti trećeg lica, a ukoliko ih i ima, rješenje je trebalo sadržavati podatke o kojim ličnim interesima i privatnosti treće osobe se radi, kao i obrazloženja istog“, navedeno je u presudi.

Sud, također, zaključuje da je pravilnik na koji se pozivala Uprava akt niže pravne snage u odnosu na Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i njime se ne mogu sužavati zakonska prava na pristup informacijama.

Nakon presude koja je donesena u novembru ove godine, Dom zdravlja je CIN-u već djelimično dostavio informacije koje su tražene zahtjevom.

Ovo je peta presuda koju je CIN dobio protiv institucija zbog nedostavljanja informacija o zaposlenicima. CIN je ranije tužio i Agenciju za državnu službu BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Graničnu policiju BiH i Sekretarijat Parlamentarne skupštine BiH.

CIN je nedavno objavio istraživanje koje je pokazalo da je bivši direktor Doma zdravlja Slobodan Trninić od 2007. do 2010. godine zaposlio skoro 600 ljudi mimo procedura. Među zaposlenima su njegovi poznanici, rodbina članova Upravnog odbora ove ustanove te djeca dugogodišnjih uposlenika.

Budući da je zapošljavanje bilo neplanski, nedostajalo je novca za plaće novih uposlenika pa je direktor izdvajao 16,3 miliona KM iz vlastitih prihoda ustanove i sredstava predviđenih za nabavku šprica, gaza i vate te sredstva namijenjena za plaćanje režija. Zbog svega toga pacijenti nisu imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.