Sud BiH: Potraga za 43 miliona eura

Očekuje se da će bh. predstavnici na velikoj donatorskoj konferenciji u Briselu zatražiti 43 miliona eura za nastavak rada Vijeća za ratne zločine. Međutim, neki od većih donatora traže da se osiguraju sredstva za rad Suda samo do sredine 2007. godine, a da se bh. vlasti obavežu da u međuvremenu sačine strategiju za reformu neučinkovitog bh. pravosuđa.

Foto: CIN

Predstavnici više od 30 zemalja sastat će se u petak u Briselu kako bi razmotrili zahtjev Bosne i Hercegovine za donaciju od 43 milliona eura. Ovaj iznos je namijenjen za nastavak rada državnog suda, u čijem se sklopu nalazi Vijeće za ratne zločine, i izgradnju novog zatvora.

Dok većina zemalja, na čelu sa Amerikom, izražava snažnu podršku radu Suda, moglo bi se desiti da nekoliko značajnih donatora uskrati veći dio, ako ne i puni iznos donacija koje su planirali, sve dok BiH ne započne sa izradom strategije reforme cjelokupnog pravosuđa.

U seriji tekstova koje je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) objavio prošle godine navode se podaci o tome da će većini od 5.900 osumnjičenih za ratne zločine biti suđeno na okružnim i kantonalnim sudovima. CIN je otkrio da ovi sudovi nisu dovoljno pripremljeni za izazove koje sa sobom nose istrage i procesuiranja ratnih zločina, kao i zaštita svjedoka. Otežavajuća okolnost je i to što su sudovi na koje ovi predmeti dolaze već opterećenim velikim brojem postojećih neriješenih predmeta.

Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci je već pretrpano predmetima. (Foto: CIN)

Većina predmeta nije ranije istraživana, što će lokalnim tužiocima, koji oskudijevaju sa novcem i kadrom, otežavati prikupljanje dokaza u složenim predmetima za ratne zločine koji su stari deset i više godina. Registrar suda Michael Johnson, koji ubrzo odlazi sa ove funkcije, procjenjuje da će trebati 30 do 50 godina da se u BiH zaključe svi predmeti za ratne zločine. U proteklih devet godina, samo oko 90 slučajeva je sudski procesirano u BiH.

‘Sve je na državnom sudu, oni to sve imaju, a ne mi, a veliki dio predmeta će biti prebačen na kantonalne sudove’, izjavila je prošle godine Marija Čolić, predsjednica kantonalnog suda u Odžaku.

Kantonalni i okružni sudovi su zatrpani hiljadama neriješenih krivičnih predmeta, pa će dodavanje novih predmeta za ratne zločine još više razvući rješavanje krivičnih predmeta koji su već godinama u proceduri.

BiH u dokumentaciji pripremljenoj za donatorsku konferenciju, traži 28.6 miliona eura za finansiranje Ureda registrara i Odjela za radne zločine do 2009. godine, te 14.4 miliona eura za izgradnju novog zatvora.

Da bi se riješili problemi u kantonalnim i okružnim sudovima, kao i ostala otvorena pitanja, ministar pravde BiH Slobodan Kovač procjenjuje da je potrebno osigurati dodatnih 20 miliona eura.

Koordinacija donatora

Grupa donatora, predvođena švedskom i austrijskom ambasadom, održala je nekoliko sastanaka zatvorenih za javnost tokom protekle dvije sedmice kako bi usaglasili stav koji će zauzeti na donatorskoj konferenciji. Ovi donatori smatraju da sredstva ne treba isključivo usmjeriti ka državnom sudu, a na uštrb kantonalnih i okružnih sudova.

U izvještaju sa jednog od sastanaka navodi se da ‘ako donatori usmjere svoje resurse isključivo na državni sud, to može imati teške negativne efekte na ostale dijelove pravosuđa.’

Jedan broj donatora opredijelio se za plan kojim bi se državni sud finansirao sa 6 miliona eura i to do sredine 2007. godine, umjesto do 2009. godine, kao što je prvobitno predloženo. Donatori će u međuvremenu od bh. predstavnika zatražiti da naprave strategiju rješavanja drugih problema u pravosuđu. Ovo bi moglo značiti da BiH neće na konferenciji biti odobren sav novac koji su prvobitno zatražili.

Lisa Gregory, prvi sekretar za politička pitanja pri američkoj ambasadi, kaže da je prioritet njene vlade da se osigura finansiranje suda do kraja 2007. godine, kao i da želi vidjeti ‘značajne promjene postojećeg sudskog sistema’. Rekla je da će konferencija najvjerovatnije uspjeti osigurati novac za operativne troškove u prelaznom periodu, dok će sredstva za izgradnju zatvora biti daleko teže sakupiti.

‘To je velika investicija i nešto što BiH ranije nije imala. Neki ljudi nisu potpuno svjesni koliko je on neophodan’, kaže Gregory.

Iako Gregory nije precizirala koliko će Amerika donirati novca, radi se o zemlji koja je u prošlosti bila najveći donator i vjerovatno će to i dalje ostati. Austrija je u utorak obećala 1 million eura.

U dokumentaciji se navodi da će vlasti Bosne i Hercegovine izdvojiti oko 7 milliona eura.

Ministar pravde BiH, Slobodan Kovač vjeruje da će država dobiti 14.4 miliona eura potrebnih za izgradnju državnog zatvora. (Foto: CIN)

Ministar Kovač vjeruje u uspjeh konferencije i dodaje kako očekuje da će BiH dobiti 14.4 miliona eura za izgradnju prijeko potrebnog zatvora.

Vodstvo

Iako je bitno osigurati novac potreban za rad suda, donatorska konferencija će se također pozabaviti pitanjem rukovodstva suda i odborom koji će nadzirati njegov rad. Johnson, koji je nadgledao rad suda od njegovog početka i kojeg je OHR imenovao na pet godina, prestaje vršiti funkciju registrara u petak. Kovač tvrdi da će Johnsonovu poziciju preuzeti njegova dosadašnja zamjenica Biljana Potparić.

‘Uradio sam svoj posao. Moj posao je završen i zato odlazim’, rekao je Johnson.

U prve dvije godine rada, Johnson je nadgledao uspostavljanje složene strukture Suda BiH u kojem radi oko 500 zaposlenih. Pred državnim sudom trenutno se vodi 11 suđenja, a priprema se još nekoliko desetina predmeta.

‘Ovaj sud i Ministarstvo pravde funkcionišu efikasno i to je činjenica’, rekao je Johnson.

Za vrijeme Johnsonovog mandata nije uspostavljen Nadzorni odbor, što je izazvalo zabrinutost među nekim od donatora. U izvještaju o radu suda koji je objavljen prošlog oktobra, Johnson je tada donatorima odgovorio da nema potrebe za uspostavljanjem Nadzornog odbora zato što je Ured registrara već obavljao tu funkciju.

Ali, u pismu upućenom Johnsonu prošlog decembra, tri velika donatora dovode u pitanje njegov zaključak. Ambasadori Velike Britanije, SAD-a i Evropske komisije napisali su Johnsonu: ‘Zabrinuti smo zbog zaključka koji je registrar donio bez pune konsultacije sa potpisnicima Međunarodnog sporazuma o registraru (OHR i predsjedništvo) koji, po našem razumijevanju, razvijaju planove za uspostavu Nadzornog komiteta kao što je predviđeno u Sporazumu’.

Prema izjavi glasnogovornika OHR-a Olega Milišića, u februaru je usaglašen i potpisan aneks sporazuma koji predviđa uspostavljanje nadzornog odbora. Predsjedavajući Ivo Miro Jović kaže kako o tom dokumentu ne zna ništa. Ovo nadzorno tijelo bi kontrolisalo i pravilo izvještaje o radu Ureda registrara, Vijeća za ratne zločine i Vijeća za organizirani kriminal.

‘Potreban nam je odbor, kako god se on zvao. Stvarno nam je potreban’, tvrdi predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso.

U pismu Johnsonu trojica ambasadora izražavaju zabrinutost zbog česte izmjene međunarodnog osoblja u sudu. O odlasku većeg broja stranih tužilaca i sudija pisao je i CIN u članku o ostavci sudije Paula Garlicka. Ovaj britanski sudija napustio je Sud nezadovoljan činjenicom da mu se dodijeljuju predmeti organiziranog kriminala, umjesto predmeta iz oblasti ratnih zločina, zbog kojih je i došao u BiH.

Donatori su 2003. godine obećali da će rad Suda BiH finansirati do 2009. godine. Predsjednica Suda, Meddžida Kreso kaže da rad suda za ratne zločine počiva na ovim obećanjima. (Foto: CIN)

Upitan o ovome, Johnson nije želio odgovoriti CIN-u, ali jeste magazinu ‘Justice Report’. Njegovo objašnjenje jeste da mnogi međunarodni službenici Suda nisu bilo dovoljno posvećeni svom poslu i da im je bilo stalo do ‘moći i pozicija’.

Predsjednica Suda Kreso je za CIN izjavila da je iznenadni odlazak stranih sudija i tužilaca posljedica isteka njihovog mandata.

Ministar Kovač kaže da je čuo glasine o nezadovoljstvu zaposlenika u državnom sudu, ali se time nije previše bavio. ‘U svakom slučaju nisam nadležan da to istražim’, kaže Kovač.

Kreso i Kovač su uvjereni da će dobiti zatražena sredstva. Podsjećaju da su na prvoj donatorskoj konferenciji 2003. godine u Haagu OHR-ovi međunarodni predstavnici obećali finansiranje Suda tokom pet godina nakon njegove uspostave. Nakon što je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown izjavio da bez donacija nema niti Suda BiH, ni Vijeća za ratne zločine, novac je odobren.

Na toj konferenciji donatori su se obavezali da će obezbijediti početnih 16 miliona eura potrebnih za finansiranje rada suda tokom prve dvije od pet godina Novac je stigao u oktobru 2004. godine.

‘Čitav projekat se zasniva na tom obećanju’, priznaje Kreso.

image_pdfPreuzmite PDF verziju ovog članka