Spora reakcija ljekara u slučaju trovanja hranom

Stan u ulici Trg Mehremića br. 15 Nedžad Branković je dobio na osnovu Sporazuma o udruživanju sredstava između Vlade FBiH i Energoinvesta, čime je mu je omogućeno pribavljanje koristi u iznosu 245.703 KM. (Foto CIN)

Prošlosedmično masovno trovanje salmonelom u Tuzli pogodilo bi manje ljudi da su zdravstvene ustanove reagovale brže.

Najmanje 224 osobe se otrovalo salmonelom jedući u poznatom tuzlanskom restoranu brze hrane Bosburger, kaže Gordana Kovačević, doktorica u Domu zdravlja u Tuzli. Od ovog broja, 15 osoba je hospitalizirano.

Doktorica Kovačević kaže da je sada najlakše međusobno se optuživati. Dodaje da je došlo do greške i da je u toku pravljenje procedura za sprječavanje sličnih propusta u budućnosti.

Prva tri pacijenta u hitnu službu Doma zdravlja stigla su u petak navečer žaleći se na stomačne bolove, kaže Kovačević. Međutim, pošto niko nije povezao slučajeve, sa pacijentima nije razgovarano o detaljima.

U subotu popodne javilo se još 16 osoba, da bi se tokom slijedeće noći prijavilo još 80 pacijenata, kaže Kovačević. Premda su ljekari Doma zdravlja već u subotu navečer shvatili da se radi o epidemiji trovanja hranom, prvi razgovori sa nekim od blizu 100 pacijenata su obavljeni tek sutradan.

Najveći broj pacijenata je iz Doma zdravlja nakon ukazane pomoći upućen u Univerzitetski klinički centar (UKC) Tuzla. Sanitarne inspektore nisu pozvali ni ljekari iz Doma zdravlja, a ni oni iz UKC-a.

Doktorica Kovačević kaže da su sanitarni inspektori obaviješteni tek u nedjelju popodne, kada je na posao došao direktor Doma zdravlja. Prema njenim riječima, mlađi i neiskusni ljekari su bili preopterećeni velikim brojem pacijenata, a starije kolege i rukovodioci jednostavno nisu bili tu.

Ovo nije prvi put da zdravstvene institucije reaguju presporo, kaže sanitarni inspektor Sahbija Šehović.

Inspekciji je bilo potrebno svega pet minuta da reaguje jer su u vrijeme poziva radili u neposrednoj blizini restorana, kaže Šehović. Da je inspekcija ranije obaviještena bilo bi manje oboljelih, kaže ona. Zdravstvene institucije su po zakonu obavezne obavijestiti inspekciju u slučajevima takvih epidemija.

Nadležni sa UKC Tuzla kažu da ničiji život nije u opasnosti.

Salmonela je bakterija koja se najčešće javlja u jajima, peradi, mesu ili vodi. Stručnjaci kažu da je razlog izbijanja epidemija najčešće loša higijena, nepravilno rukovanje i priprema hrane ili nepropisno skladištenje.

Izvor salmonele još uvijek nije utvrđen.

Prošlu godinu je obilježio niz slučajeva trovanja salmonelom u sarajevskim restoranima. Najmanje 425 osoba se otrovalo ovom bakterijom jedući u sarajevskoj piceriji Pomodorino.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je 2006. godine detaljno istražio pitanje sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini (BiH). Radeći na nagrađivanoj seriji tekstova, CIN je angažovao stručnjake Veterinarskog fakulteta u Sarajevu da uzmu i testiraju uzorke prehrambenih proizvoda kupljenih na tržnicama, u restoranima i slastičarnama u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. Gotovo polovina testiranih uzoraka sadržavala je povišen broj mikroorganizama ili bakterija koje uzrokuju trovanje hranom.

Od tada, vlasti nisu značajnije promijenile inspekcijske procedure, niti sanitarne propise u BiH.

Najveći broj slučajeva trovanja hranom dešava se u ljetnim mjesecima, dolaskom toplijeg vremena.