To znači da je skoro 556.000 penzionera iz čitave Bosne i Hercegovine (BiH) svakog mjeseca dobivalo niže penzije nego što su trebali.

I pored toga, kada su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva zatražili imena dužnika koji nanose štetu penzionerima, i čine kriminalno djelo, zvaničnici penzionih fondova su otezali sa odgovorom, odbijali saradnju ili davali samo nepotpune liste.

CIN-ovi novinari su zatražili imena dužnika, što im je omogućeno Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Ovaj Zakon od zvaničnika zahtijeva da građanima daju informacije koje im omogućavaju da kontrolišu vlast i bolje razumiju aktivnosti i politiku vlade i njenih institucija.

Nakon 15 dana, što je maksimalni period dopušten za slanje odgovora, zvaničnici iz penzionih fondova su odgovorili negativno.

Nadir Kovačević, direktor penzionog fonda Federacije BiH (FBiH) je rekao da je, i pored toga što fond na čijem je on čelu vodi računa o plaćanju doprinosa, samo Poreskoj upravi FBiH zakonom omogućeno da vrši prisilnu naplatu neuplaćenih doprinosa. On je novinarima rekao da listu dužnika traže od njenih zvaničnika.

Zoran Zovko, direktor za ekonomska i finansijska pitanja u Fondu, također nije želio reći koliko ljudi radi u Fondu i kolike su im plate.

Nakon još 15 dana čekanja, Midhat Arifović, direktor Poreske uprave FBiH je odgovorio da ni oni ne mogu dati imena kompanija koje Fondu duguju novac jer je ta informacija tajna.

I Slavko Bašić, donedavno direktor penzionog fonda u Republici Srpskoj (RS) je također odbio da otkrije imena dužnika. Kaže da zakon dopušta samo objavu statističkih informacija od opšteg interesa.

Rekao je da informacije treba zatražiti od Poreske uprave RS-a. Međutim, njeni zvaničnici su kazali da ne mogu reći koje kompanije ne uplaćuju doprinose s obrazloženjem da je to ‘poreska tajna’. Nedugo nakon intervjua za CIN Bašić je smijenjen.

Nakon toga, novinari su tražili od direktora fondova da preispitaju naizgled besmislenu praksu zaštite privatnosti organizacija koje možda krše zakone o radu i nanose štetu penzionerima.

Kovačević je obećao saradnju, naglasivši da je federalni fond nakon interne revizije utvrdio da u periodu između 1992. i 2005. godine nije uplaćeno više od 370 miliona KM za doprinose.

Ovo uključuje i dug kompanija prema penzionom fondu nekadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB), koji se u međuvremenu, početkom 2002. godine ujedinio sa federalnim fondom. Međutim, novinari CIN-a su morali da dođu u posjed posebne liste organizacija koje nisu plaćale doprinose u penzioni fond HRHB što je dovelo do dadatnih odlaganja i konfuzije.

I pored direktorovog obećanja, CIN nije dobio listu dužnika, pa se ponovo obratio Kovačeviću. On je onda direktno naredio službenici da napravi listu, što je ona i uradila – čim se vratila sa bolovanja i poslovnog puta.

Ta lista, međutim, nije bila kompletna. Na njoj je bilo samo nekoliko imena najvećih dužnika.

Nakon četiri mjeseca zvaničnici federalnog penzionog fonda su dostavili liste dužnika tvrdeći da su one konačne.

Kad je u putanju RS, pomoć je zatražena od Ministarstva finansija ovog entiteta, čiji je potparol Radmila Mihić izjavila da imena onih koji duguju doprinose za penzije nisu poreska tajna.

Naprotiv, rekla je ona, i dodala: ‘Onaj ko ne plaća doprinose čini krivično djelo. Zbog toga, ti podaci su javni, a nikako tajni.’

Novinari su ponovo kontaktirali Bašića nakon čega su dobili listu koja je bila nepotpuna i sadržavala je imena samo 30 najvećih dužnika. Ostoja Popović, zamjenik direktora fonda u RS-u je potom obećao da će sastaviti kompletnu listu. Trebalo mu je više od 20 dana.

‘Dok povučemo podatke iz svih filijala, kojih ima šest, treba vremena’, rekao je kada smo ga pitali zašto lista nije odmah dostupna. ‘To je ipak veliki posao’, dodao je.

Nakon što su od Bašića dobili informaciju da bi Poreska uprava RS-a mogla imati listu sa imenima dužnika protiv kojih su podnesene krivične prijave zbog neplaćanja doprinosa, novinari CIN-a su tražili uvid u tu listu.

Zvaničnici Poreske uprave su odmah odgovorili da je u 2006. godini podneseno pet krivičnih prijava, između ostalog i zbog neplaćanja doprinosa za penzije. Međutim, odbili su da kažu imena tih kompanije jer su, kako kažu, njihova imena tajna.

Ivan Vučković, portparol Poreske uprave RS-a, kaže da informacije mogu dostaviti samo policiji, sudovima ili Vladi, ako ih neko od njih zatraži. Ali, niko nije tražio te informacije.

Pitanje da li postoje kompanije koje se suočavaju sa optužbama zbog neplaćanja doprinosa za penziono osiguranje postavljeno je i odgovornima u federalnoj Poreskoj upravi. Odgovorili su da je ta informacija tajna i da je ne mogu odati.

CIN i dalje traži punu listu svih vladinih i poslovnih agencija koje zaostaju sa uplatama penzionih doprinosa, te imena kompanija protiv kojih su podnesene krivične prijave.