Kantonalni sud u Sarajevu poništio je okolinsku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrane (MHE) „Zlate“ na rijeci Doljanki kod Jablanice koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma 2017. godine. Sud u obrazloženju navodi da Ministarstvo nije poštovalo federalne zakonske procedure o osiguravanju učešća javnosti u postupcima pri izdavanju okolinske dozvole za izgradnju ove MHE.
Ministarstvo je moralo mještanima i javnosti dostaviti Studiju utjecaja na okoliš kako bi bili upoznati sa potencijalnim opasnostima koje izgradnja ovakvog objekta može izazvati. Iako su članovi Udruženja „Za Doljanku“ od nadležnih tražili da budu uključeni u taj proces, to se nije desilo.
Član Udruženja, mještanin Dženan Šašić je potom podnio tužbu protiv Ministarstva, a presudom je sada odlučeno da se okolinska dozvola stavlja van snage te kompletan postupak ponavlja. To znači da se moraju održati zbor građana okolnih mjesnih zajednica i javna rasprava koju će organizovati Ministarstvo.
„Drago mi je da je pravda konačno ugledala svjetlo dana nakon ove tri godine i da je ovo poruka svim ljudima da, bez obzira kolika je moć i interes na drugoj strani, da je moguće napraviti neke stvari“, kaže Šašić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
U obrazloženju presude navodi se da je nerazumljivo što Ministarstvo odbija osigurati javnosti pristup informacijama i učešće u postupku, čime su prekršeni članovi Zakona o zaštiti okoliša FBiH.
Sutkinja Aida Šabanović osporava i primjenu Studije utjecaja na okoliš jer se nisu do kraja ispoštovale preporuke Komisije za ocjenu Studije koje su se odnosile na: potrebu za dodatnim pojašnjenjem mjera zaštite nakon eventualnog prestanka rada postrojenja, znatne razlike između Idejnog i Glavnog projekta te poštovanje zakonskih propisa za zaštićeno područje Parka prirode Blidinje.
Građani faulirani na rijeci Doljanki
CIN je o ovome pisao krajem 2019. godine. Novinari su pronašli da su institucije izdale dozvole za izgradnju MHE „Zlate“, a da mještani okolnih naselja nisu učestvovali u tom procesu, što im je zagarantovano propisima i konvencijama.
Investitor „Eko-Vat“ i njegov vlasnik Mirza Teletović morali su imati saglasnost mještana putem zbora građana. Taj skup se nikada nije održao dok su vlasti propustile osigurati i javnu raspravu – skup na kojem bi mještani izrazili svoj stav o izgradnji MHE.
Iako je nakon toga više od 200 mještana potpisalo peticiju protiv gradnje, Općina Jablanica je izdala potrebne dozvole „Eko-Vatu“, ne prihvativši peticiju.
Emina Veljović, direktorica “Aarhus centra u BiH” koji se bavi zaštitom okoliša, tada je rekla da su takvim propustima prekršeni članovi Aarhusove Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima koju Bosna i Hercegovina kao potpisnica mora poštovati.
Mirza Teletović je za CIN rekao da nije investirao u izgradnju MHE zbog profita već da bi pravio druge projekte, ali da mještani to ne razumiju.
„Uvijek nekome nešto smeta, to je sasvim normalno. Meni je samo krivo što ljudi ne razumiju projekat. Meni je krivo što ljudi ne razumiju mene kao nekoga ko je iz Jablanice“, rekao je tada Teletović.
