Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) od decembra 2024. godine provodi istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjen napad na ustavni poredak, objavila je ova institucija neposredno nakon što je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik potpisao ukaz o proglašenju zakona o zabrani djelovanja policijskih i pravosudnih institucija BiH na teritoriji entiteta. CIN saznaje da je on jedna od osoba koja je pod istragom.
Dodik je krajem februara nepravosnažno osuđen na Sudu BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika za BiH, a samo nekoliko dana kasnije vlasti RS-a pod vođstvom predsjednika RS-a su započele rušenje postojećeg pravosudnog i policijskog sistema u BiH.
Istraga Tužilaštva BiH je intenzivirana nakon odluke entitetske vlasti da zakonom zabrane rad Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) te Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji ovog entiteta, uz prijetnju zatvorom zaposlenicima institucija koji se ogluše na poziv za njihovo napuštanje i prelazak u institucije entiteta.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Milorad Dodik je 27. februara, prilikom usvajanja zakona u Skupštini RS-a, rekao da su se za taj čin pripremali godinama. Sedmicu kasnije je potpisao ukaze o proglašenju, a zakoni stupaju na snagu 6. marta.
Tužilaštvo BiH utvrđuje da li su predstavnici vlasti koji su sudjelovali u predlaganju i izradi ovih zakona, uključujući i Dodika, krivično odgovorni za napad na ustavni poredak i ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH.
Zakon je do prije dvije godine poznavao samo napad silom na ustavni poredak i teritorijalnu cjelinu, no intervencijom visokog predstavnika u Krivični zakon BiH je uvedena odredba da se napad može ostvariti i „na neki drugi protivpravan način“. Za oba ova krivična djela predviđena je kazna od minimalno pet godina zatvora i zabrana obavljanja dužnosti. Budući da Dodik nije bio sam, Tužilaštvo provjerava i dokaze protiv više osoba za moguću optužbu za udruživanje radi činjenja spomenutih krivičnih dijela, saznaje Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz ove institucije.
Grupa za otcjepljenje
Dodik je 2024. godine naložio fukcionerima njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da formiraju grupu za izradu plana za otcjepljenje RS-a od BiH, navedeno je u izvještaju američke vlade. Grupa je sačinila plan, navodno, mirnog razdruživanja entiteta, a njeni članovi su kasnije sudjelovali u pripremama zakona o zabrani rada institucija BiH. Ovo nije promaklo američkoj vladi koja je 17. januara 2025. uvela sankcije protiv dvojice istaknutih članova grupe − ministra policije RS-a Siniše Karana i generalnog sekretara Vlade RS-a Dalibora Panića.
Međutim, rad članova grupe je nastavljen kroz institucije, što je rezultiralo donošenjem zakona o zabrani rada pravosudnih i policijskih instutucija BiH na teritoriji entiteta Republike Srpske i o kažnjavanju svih onih koji se budu oglušili o ove zabrane.
Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo, smatra da postoji osnov sumnje za istragu o krivičnoj odgovornosti svih onih koji su sudjelovali u donošenju spornih zakona.
„I pokušaj počinjenja takvog krivičnog djela je kažnjiv i podstrekavanje je kažnjivo kao takvo“, rekao je Ademović za CIN. Prema njegovom mišljenju, učesnici u donošenju seta zakona u RS-u su bili svjesni da rade protiv obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH koji je već potvrdio pravo visokog predstavnika da nametne odluke sa zakonima.
Političar i pravni ekspert Damir Arnaut tvrdi da je riječ o krivičnom djelu jer su zakoni kojima se pokušava promijeniti ustavni poredak doneseni u nenadležnom tijelu i na protupravan način. „Postoji jasna krivična odgovornost predlagača u Vladi Republike Srpske, svih članova Vlade koji su nacrte ovih zakona usvojili, predsjedavajućeg NSRS-a koji ih je stavio na dnevni red te predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je potpisao ukaze o proglašenju ovih zakona. I sam predsjednik Republike Srpske je počinio novo krivično djelo. Da ne bude zabune, čak su i poslanici u NSRS-u počinili krivično djelo glasanjem za ove zakone, ali oni uživaju imunitet koji ih može zaštiti od krivičnog gonjenja”, kaže Arnaut.
Ustavni sud BiH je prethodno utvrdio da nadležnosti koje entiteti prenesu na državu postaju nadležnosti Bosne i Hercegovine koje se ne mogu vraćati ili stavljati van snage odlukom jednog, pa čak ni novim sporazumom oba entiteta, a novi zakoni propisuju upravo takav scenarij.
Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i član SNSD-a kaže da vlast RS-a donošenjem ovih zakona ne krši Ustav BiH već ga štiti.
„Bosna i Hercegovina po Ustavu nema pravo na pravosuđe, to je nadležnost Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Nema pravo na bezbjednost i bezbjednosne agencije, to je nadležnost RS-a i FBiH“, smatra Kovačević. „Ono što Republika Srpska radi je zaštita Ustava BiH i borba da se u Bosni i Hercegovini vratimo u okvire Ustava i ustavnog poretka. Dakle, to je zaštita Bosne i Hercegovine, a ne nikako napad na Bosnu i Hercegovinu ili napad na ustavni poredak“, kaže Kovačević.
Njegov kolega iz Doma naroda Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije (SDA) ne dijeli njegovo mišljenje: „To je udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i to je potpuno jasna stvar. To je kažnjivo kao jedno teško krivično djelo“.
Ipak, Džaferović je siguran da ovi zakoni ne mogu proizvesti nikakvo dejstvo jer SIPA, Sud BiH i Tužilaštvo BiH ne djeluju na osnovu zakona entiteta već na osnovu državnih zakona.
U međuvremenu je jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte najavilo da će predati apelaciju Ustavnom sudu BiH u petak 7. marta.
„Tražimo zaštitnu mjeru i tražimo da kroz ovu apelaciju Ustavni sud poništi donesene antiustavne zakone kojima se vrši udar na ustavnopravni poredak države Bosne i Hercegovine“, rekao je za CIN poslanik SDA Safet Kešo.
SIPA, Sud BiH i VSTV, državne institucije na koje se uz Tužilaštvo BiH odnose usvojeni zakoni, još se nisu oglasile zvaničnim saopštenjem.
