Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je na jučerašnjoj sjednici uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH kojim se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane (MHE).
U Prijedlogu je precizirano da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, koje su preduslov za dobijanje građevinske dozvole. Iz odredbe su izuzeti podnosioci zahtjeva za izdavanje energetske dozvole koji do stupanja na snagu ovog zakona imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije, ali su dužni u roku od tri godine kompletirati zahtjev za izdavanje dozvole.
To bi značilo da je do konačnog stupanja na snagu ovog zakona ostavljeno vrijeme za moguće zaključenje novih koncesionih ugovora i dobijanje potrebnih dozvola za izgradnju MHE. Kako u FBiH ne postoji registar koncesionih ugovora, nije poznato koliko je trenutno izdatih koncesionih ugovora za MHE niti koliko je postrojenja trenutno u izgradnji pa samim tim nije poznato ni koliko će se, u suštini, ovim izmjenama zaustaviti izgradnja malih hidroelektrana.
Ministarstvo je u Prijedlogu konstatovalo da Zakon o električnoj energiji nije dao preciznu definiciju pojma male hidroelektrane zbog čega je dodana definicija prema kojoj je mala hidroelektrana hidroenergetski objekat instalirane snage do i uključivo 10 MW.
Prijedlog zakona kreiralo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nakon što je Parlament FBiH 2020. godine usvojio zaključak kojim se potpuno zabranjuje izgradnja MHE na teritoriji ovog entiteta. Kako bi to bilo moguće, bilo je potrebno analizirati postojeće propise i predložiti izmjene i dopune, što je Ministarstvo i učinilo na zahtjev Federalne vlade.
Parlament je u aprilu prošle godine usvojio Nacrt zakona koji je bio osnova za izradu Prijedloga zakona. U Ministarstvu smatraju da će se utvrđenim dopunama ispoštovati zaključak Parlamenta FBiH i obustaviti izgradnja MHE.
Male hidroelektrane su se pokazale kao najštetnija koncesiona djelatnost u oblasti obnovljivih izvora energije zbog uništavanja prirodnih bogatstava i male koristi po društvo, o čemu je pisao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) krajem 2020. godine. Istraživanje je pokazalo i da se milionski iznosi, prikupljeni putem računa za električnu energiju koje plaćaju građani, isplaćuju kao podsticaj vlasnicima MHE, uglavnom privatnim firmama.
Čak osamdeset i dvoje od stotinu bh. građana sa kojima su razgovarali novinari CIN-a nije znalo da uz račun za struju plaćaju i naknadu za obnovljive izvore te na koji način se ta naknada dalje raspoređuje. Dok jedni kažu da plaćaju račune ne obraćajući pažnju na pojedinosti, drugi smatraju da nije uredu na ovakav način uzimati novac od građana i finansirati privatne biznise. Istraživanje CIN-a pokazalo je i da se mnoge MHE grade na planiranim ili već zaštićenim područjima.
