U FBiH se obustavlja izdavanje dozvola za male hidroelektrane

Federacija BiH je korak bliže obustavi izgradnje malih hidroelektrana jer je Vlada FBiH prihvatila prijedlog da se prekine izdavanje energetskih dozvola.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je na jučerašnjoj sjednici uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH kojim se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane (MHE).

U Prijedlogu je precizirano da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, koje su preduslov za dobijanje građevinske dozvole. Iz odredbe su izuzeti podnosioci zahtjeva za izdavanje energetske dozvole koji do stupanja na snagu ovog zakona imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije, ali su dužni u roku od tri godine kompletirati zahtjev za izdavanje dozvole.

To bi značilo da je do konačnog stupanja na snagu ovog zakona ostavljeno vrijeme za moguće zaključenje novih koncesionih ugovora i dobijanje potrebnih dozvola za izgradnju MHE. Kako u FBiH ne postoji registar koncesionih ugovora, nije poznato koliko je trenutno izdatih koncesionih ugovora za MHE niti koliko je postrojenja trenutno u izgradnji pa samim tim nije poznato ni koliko će se, u suštini, ovim izmjenama zaustaviti izgradnja malih hidroelektrana.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

Ministarstvo je u Prijedlogu konstatovalo da Zakon o električnoj energiji nije dao preciznu definiciju pojma male hidroelektrane zbog čega je dodana definicija prema kojoj je mala hidroelektrana hidroenergetski objekat instalirane snage do i uključivo 10 MW.

Prijedlog zakona kreiralo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nakon što je Parlament FBiH 2020. godine usvojio zaključak kojim se potpuno zabranjuje izgradnja MHE na teritoriji ovog entiteta. Kako bi to bilo moguće, bilo je potrebno analizirati postojeće propise i predložiti izmjene i dopune, što je Ministarstvo i učinilo na zahtjev Federalne vlade.

Parlament je u aprilu prošle godine usvojio Nacrt zakona koji je bio osnova za izradu Prijedloga zakona. U Ministarstvu smatraju da će se utvrđenim dopunama ispoštovati zaključak Parlamenta FBiH i obustaviti izgradnja MHE.

Građani finansiraju štetne poslove privatnika
Prvobitno zamišljena kao spas za ugrožena prirodna bogatstva, postrojenja za proizvodnju „čiste struje“ su se pretvorila u suprotnost i izvor sigurne i lake zarade privatnicima.

Male hidroelektrane su se pokazale kao najštetnija koncesiona djelatnost u oblasti obnovljivih izvora energije zbog uništavanja prirodnih bogatstava i male koristi po društvo, o čemu je pisao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) krajem 2020. godine. Istraživanje je pokazalo i da se milionski iznosi, prikupljeni putem računa za električnu energiju koje plaćaju građani, isplaćuju kao podsticaj vlasnicima MHE, uglavnom privatnim firmama.

Čak osamdeset i dvoje od stotinu bh. građana sa kojima su razgovarali novinari CIN-a nije znalo da uz račun za struju plaćaju i naknadu za obnovljive izvore te na koji način se ta naknada dalje raspoređuje. Dok jedni kažu da plaćaju račune ne obraćajući pažnju na pojedinosti, drugi smatraju da nije uredu na ovakav način uzimati novac od građana i finansirati privatne biznise. Istraživanje CIN-a pokazalo je i da se mnoge MHE grade na planiranim ili već zaštićenim područjima.

Zaštićena područja bez zaštite
Nekontrolisane eksploatacije, privatni interesi i nedovoljna briga nadležnih ustanova ugrožavaju zaštićena prirodna dobra u Bosni i Hercegovini.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) dostupan je i na mobilnim uređajima, a aplikaciju možete preuzeti na Google Play i App Store prodavnicama.

Centar za istraživačko novinarstvo je nosilac certifikata

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Posljednje vijesti

Narukvica iz porodilišta Univerzitetskog kliničkog centra RS-a (Foto: CIN)
Godinu dana kasnije: nadležni i dalje ne znaju gdje je Sara
Okružno javno tužilaštvo Banja Luka je za godinu dana saslušalo 40 svjedoka, naložilo vještačenje uzoraka obdukcije te prikupilo i pregledalo oko hiljadu stranica...
Naslovna_Okrugli sto
Digitalizacijom do transparentnih javnih nabavki
Digitalizacija procedure može smanjiti netransparentnost i rizike za korupciju pri javnim nabavkama, ali je skupa i zahtijeva posebna znanja pa je za implementaciju...
UIOBiH
Potvrđena optužnica protiv „crnokošuljaša“ iz UIOBiH
Sud BiH je potvrdio optužnicu koju je Državno tužilaštvo podiglo protiv inspektora UIOBiH: Jelene Majstorović, Radenka Popovića, Vladimira Puzića, Vladimira Đurđevića...
Učitaj još