Vinko Dumančić, direktor Granične policije Bosne i Hercegovine (BiH), bio je jasan – ili će dobiti čovjeka kojeg on hoće, ili neće ni imati novog savjetnika, bez obzira na zakon i pravilnike.
Slučaj izbora njegovog savjetnika primjer je još uvijek prisutne subjektivnosti kod donošenja odluka o unapređivanju javnih službenika, iako postoje pravila i procedure kako bi se osiguralo napredovanje najboljih i najkvalifikovanijih kadrova.
Savjetnik direktora je savršeno radno mjesto koje uključuje platu od oko 2.500 KM mjesečno i čin glavnog inspektora, što je jednako činu generala u vojsci. Dumančić ima tri savjetnika – Srbina, Bošnjaka i Hrvata. U januaru ove godine, mjesto savjetnika iz reda hrvatskog naroda ostalo je upražnjeno.
Tako je i danas.
U izbor su ušla tri kandidata – Jozo Ćorluka, Svevlad Hoffmann i Josip Šako. Komisija za unaprjeđenje policijskih službenika Granične policije, koju je Dumančić imenovao da ocijeni i preporuči kandidata u skladu sa kriterijima utvrđenim u pravilniku Granične policije, predložila je Hoffmanna.
Nezadovoljan, Ćorluka se žalio Policijskom odboru, koji je nadležan za odlučivanje o svim žalbama policijskih službenika, navodeći da bolje ispunjava uslove predviđene u oglasu za posao. Kaže da ima više policijskog staža na najsloženijim policijskim poslovima, te da protiv njega nikad nije vođen disciplinski postupak.
Ćorluka je karijeru započeo u policijskoj stranici u Varešu 1988. godine, gdje je radio kao komandir. Radio je kao načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a Zeničko-Dobojskog Kantona, te načelnik Odjeljenja za međunarodni kriminal MUP-a FBiH. U Graničnoj policiji BiH radi od 2000. godine, a bio je i član operativnih grupa za borbu protiv trgovine ljudima, ilegalne migracije i borbu protiv organizovanog kriminala.
Hoffmann je policijsku karijeru započeo 1995. godine, kao kriminalistički inspektor u tadašnjem MUP-u hrvatske republike Herceg-Bosne. Nakon toga je bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, a od 2001. godine radi u Graničnoj policiji. Trenutno piše magistarski rad na Pravnom fakultetu u Sarajevu.
Dumančić kaže da poštuje oba kandidata i da nije uticao na članove Komisije – osim što je naglasio da Hoffmann govori engleski jezik i da je pravnik, što je smatrao poželjnim, mada to nije navedeno kao neophodno u oglasu za radno mjesto. Direktor kaže da je vjerovatno nekad spomenuo da bi volio vidjeti Hoffmanna na mjestu svog savjetnika i da je možda neko to čuo. Ali, dodaje da Hoffmann nije njegov odabrani kandidat, te da nikada ne bi Komisiji govorio šta treba da radi.
Dumačić dodaje da bi odlaskom ljudi poput Ćorluke iz Centralnog istražnog ureda ovaj odjel bio uskraćen za neke od njegovih najboljih kadrova, što nije želio da se dogodi. On također kaže da u cijelom procesu odabira nije bilo nezakonitosti.
Policijski odbor na čelu sa Nenadom Dragišićem odlučio je da je Komisija pogriješila u ocjeni da Hoffmann ima veće relevantno policijsko iskustvo nego Ćorluka, te da Ćorluka treba biti unaprijeđen na radno mjesto savjetnika.
Na ovakvu odluku Policijskog odbora Dumančić je odlučio da poništi konkurs.
Ćorluka se opet žalio Policijskom odboru, koji je u martu donio odluku da direktor nije imao pravo poništiti konkurs.
Dragišić, predsjedavajući Policijskog odbora šokiran je odbijanjem direktora Dumančića da unaprijedi Ćorluku. ‘To je nezakonito’, kaže. Odluka Policijskog odbora je konačna. Dalja procedura bi bila da Dumančić unaprijedi Ćorluku, a da svoje neslaganje eventualno riješe pred sudom.
U međuvremenu, Hoffmann je, kako kaže, u martu tužio Policijski odbor na Sudu BiH. U tužbi navodi da je Odbor protiv njega i da mu se svete njegova dva člana zato što je uložio disciplinske prijave protiv njih dok su radili u unutrašnjoj kontroli Granične policije.
Hoffmann navodi da njih dvojica nikad nisu odgovorili na pritužbe koje je podnio protiv viših dužnosnika u Graničnoj policiji.
Hoffmann je potvrdio da je bio pod brojnim istragama tokom svoje karijere. ‘Protiv mene su vođeni brojni disciplinski postupci i svi su bili montirani. Nikad niti jedan nije okončao sankcijama’ kaže Hoffmann.
Još jedan primjer loših odnosa između Odbora i Hoffmanna je obavještenje koje je Policijski odbor u maju ove godine uputio Tužilaštvu BiH na temelju anonimne dojave. Navedeno je da je Hoffmann naplatio 444 eura putnih troškova od organizatora seminara, mada je Granična policija i sama platila te troškove.
Dumančić kaže da ne zna da li je i kada protiv bilo kojeg od kandidata vođen disciplinski postupak, dodajući da je provjere vršila komisija, a ne on.
Ćorluka kaže da je umoran od cijele situacije. Pomoć je potražio na više od 10 adresa. Prema njegovim riječima ogorčen je spoznajom da je direktor u najmanje pet slučajeva proveo odluke Policijskog odbora, ali ne i u njegovom slučaju.
Dragišić kaže da se Dumančić ponio tako kako jeste, jer zna da ne može dobiti na sudu: ‘… zna da će izgubiti 100 posto i onda naređuje da se poništi konkurs’, kaže on.
Ali Dumančić, koji novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva predlaže da se pozabave važnijim temama, ostaje pri stavu da nije uradio ništa nezakonito, niti nepopravljivo. Kaže da se spreman izvinuti, ako sud eventualno odluči u korist Ćorluke, a protiv njega.
‘Ako se dokaže da sam pogriješio’, kaže on ‘ne vidim nikakvih problema da gospodin (Ćorluka) bude tu postavljen i sve će mu biti isplaćeno.’