U protekloj godini dana u Federaciji BiH su iz evidencije nezaposlenih izbrisane najmanje 1.233 osobe jer su ostvarile mjesečni prihod iznad 208 KM. Najviše nezaposlenih, njih 1.158, izbrisano je sa biroa u Kantonu Sarajevo.
„Ukoliko osobe primaju 25 posto prosječne plaće u Federaciji, ne mogu biti na našoj evidenciji“, izjavio je direktor kantonalne Službe za zapošljavanje Igor Kamočaji za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Istovremeno, ostalih devet kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) su zajedno za isti period izbrisali najmanje 75 nezaposlenih. Neki među njima, poput Zeničko-dobojskog kantona, ne vode evidenciju po ovom osnovu, pa se tačan broj izbrisanih i ne zna. Rukovodioci službi za zapošljavanje u FBiH kažu da nemaju podatke o primanjima nezaposlenih, uprkos pokušajima saradnje sa nekim ministarstvima, poslodavcima i inspekcijom.
Na ovaj način su osobe izbrisane sa evidencije biroa izgubile pravo i na besplatno zdravstveno osiguranje i eventualno pravo na novčanu naknadu koju imaju kao nezaposleni.
Prema federalnom Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, ukoliko osoba ostane bez posla, ima pravo da preko biroa za zapošljavanje dobije besplatno zdravstveno osiguranje, a ukoliko ima više od osam mjeseci radnog staža, ima pravo i na tromjesečnu novčanu naknadu u iznosu 40% prosječne plaće, što je oko 330 KM mjesečno.
Dennis Gratz, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, uputio je inicijativu o izmjeni postojećeg zakona na način da se nezaposlenom smatra ona osoba čiji „neto prihod u posljednjih dvanaest mjeseci nije veći od zbira dvanaest najnižih neto mjesečnih plaća utvrđenih Općim kolektivnim ugovorom, važećim za teritoriju FBiH”.
To bi značilo da nezaposleni ima pravo da tokom godine zaradi nešto više od 4.100 KM, a da istovremeno bude na birou.
Međutim, Vlada FBiH nije podržala ovakav prijedlog.
“Davanjem negativnog mišljenja o ovoj inicijativi, bez ikakve upute, stava, jasnog obrazloženja, Vlada Federacije BiH šalje poruku da se nije spremna uhvatiti u koštac sa potrebnim reformama te da ne vodi računa o najugroženijim kategorijama u zemlji”, kazao je Gratz.
Međutim, prema istraživanju CIN-a, ovako se ne tretiraju sve osobe koje ostaju bez posla. Naime, kada predsjednicima, premijerima, njihovim zamjenicima te poslanicima i rukovodiocima nekih državnih institucija prestane mandat, odnosno ostanu bez posla, oni imaju pravo na naknadu u visini svoje posljednje plaće i do godinu dana nakon isteka mandata.
Funkcioneri nemaju potrebe da idu da biro jer, zahvaljujući produženom radnopravnom statusu, oni nakon mandata nastavljaju primati takozvani „bijeli hljeb“. To im isplaćuju institucije u kojima su bili zaposleni.
Dok nezaposlenoj osobi treba najmanje 15 godina radnog staža da bi preko biroa ostvarila jednogodišnju novčanu naknadu u visini od 40% prosječne plaće, funkcionerima je dovoljno da provedu jedan dan na funkciji kako bi narednu godinu primali neto plaću koju su imali dok su radili.
Nezaposlena osoba nema pravo na novčanu naknadu ako je svjesno doprinijela otkazu ili napustila posao bez razloga, dok funkcioneri imaju pravo na naknadu čak i ako su smijenjeni. Prema podacima CIN-a, funkcioneri ne gube pravo na „bijeli hljeb“ i kada nađu novi posao. Dovoljno je samo da sa novim poslodavcem ne zasnuju stalni radni odnos.
