Tučnjava, pucnjava, reketiranje, prijetnje, uništavanje imovine i zloupotreba položaja – krivična su djela zbog kojih je najmanje 11 parlamentaraca aktuelnog saziva Federalnog parlamenta krivično gonjeno i osuđivano tokom mandata ili ranije. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) je zbog pravosnažnih presuda oduzela mandate samo delegatu Dušku Radunu i zastupniku Senaidu Begiću.

Raduna je Općinski sud u Livnu osudio na zatvorsku kaznu od osam mjeseci zbog zloupotrebe položaja na poziciji načelnika Bosanskog Grahova, a Begića Kantonalni sud u Zenici na dvije i po godine zatvora zbog zloupotrebe položaja na poziciji direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZDK).

Izbornim zakonom BiH je predviđeno da se mandat oduzima funkcionerima danom pravosnažnosti sudske presude kojom su osuđeni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili duže.

Tako delegati: Ramo Isak, Ilija Ilić, Edim Fejzić, Sejad Tatarin, Jasenko Tufekčić, Boris Krešić i zastupnici Hamdija Abdić i Eldin Vrače neometano izglasavaju zakone u Federalnom parlamentu, bez obzira na to što su tokom mandata ili ranije osuđivani. Zastupnik Salmir Kaplan jedini ima nepravosnažnu presudu.

Zenički delegat od akcije

Jedna od scena kakvim se pune stupci crne hronike desila se prije skoro deceniju u centru Zenice. „Mercedes“ se zaustavio jer je semafor pokazivao crveno svjetlo, a put mu je popriječio terenac „Toyota“ iz kojeg je izašao Ramo Isak. Ohrabrivalo ga je to što nije bio sam. Prišao je „Mercedesu“, psujući majku vozaču. „Šta mi diraš dijete!?“, vikao je i kroz otvoren prozor počeo ga udarati pištoljem u glavu, pokušavajući ga izvući iz vozila. Vozač se čvrsto držao za volan dok je suvozač pobjegao. Zvuk policijske sirene je prekinuo jurnjavu. Napadač iz džipa je uhapšen.

Općinski sud u Zenici je u decembru 2013. godine zbog nasilništva osudio Isaka na uvjetnu polugodišnju zatvorsku kaznu koja nije izvršena jer u roku od godinu dana nije počinio novo krivično djelo.

Tri godine ranije je osuđen zbog prijetnji novinaru i tada je dobio uvjetno dva mjeseca zatvora. Presude mu nisu bile smetnja da na općim izborima 2018. godine bude izabran u Skupštinu ZDK i delegiran u Dom naroda Federalnog parlamenta.

„Ja imam uredno potvrdu da nisam osuđen“, rekao je Ramo Isak čije se ime nalazilo u krivičnoj evidenciji zeničkog suda kada je stupio na trenutne dužnosti zastupnika i delegata. Obje presude su brisane iz evidencije u augustu 2016. i septembru 2019. godine.

Isaku ovo nije jedini put da je kršio zakon. Početkom 2000-ih je dobio otkaz u policiji ZDK gdje je radio kao policajac. „Isak Ramo je decertificiran iz razloga jer je pred Općinom, tadašnje Općine, a sada Grada Zenice, ispalio tri metka u zrak na svadbi svog velikog prijatelja i kuma jednog od njegovih sinova“, rekao je, dodavši da jedino žali zbog toga što je pištolj bio službeni.

„Da sam opet na toj svadbi i da imam 15 (metaka, op. a.), ja bih ispalio svih 15“, rekao je Isak u razgovoru sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Kantonalno tužilaštvo u Zenici je protiv njega 2014. godine podiglo još jednu optužnicu zbog prijetnji. Prema optužnici, Isak je 2010. godine sa trojicom muškaraca proganjao sugrađanina: prvo su mu popriječili put BMW-ovim džipom, da bi ga, nakon što je počeo bježati, ganjali sa repetiranim pištoljima uz povike: „Pucaj, pucaj, ubij ga!“ Međutim, Općinski sud u Zenici je presudu odbio zbog zastare.

Isak kaže da mu je sve montirano, dodavši kasnije: „Da je Allah htio da budemo meleci, mi bi bili meleci i ne bi griješili. To znači, svaki čovjek griješi.“

On je političku karijeru započeo 2006. godine kada je na općim izborima izabran u Skupštinu ZDK sa liste Bosanskohercegovačke patriotske stranke Sefer Halilović nakon čega je i delegiran u Federalni parlament.

Poslije toga je od 2012. do 2014. bio vijećnik u Zenici. Bio je predsjednik Stranke za narod BiH, a potom i predsjednik Kantonalnog odbora Stranke demokratske aktivnosti sa čije liste je na posljednjim općim izborima ponovo izabran u Skupštinu ZDK.

Porodica, vjera i država su vrijednosti koje je potencirao Isak tokom razgovora sa novinarima. Njegov sin Arnel Isak je ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline u Vladi ZDK. Ramina supruga Amela je vlasnica Zaštitarske agencije „Condor“ u kojoj je njihov drugi sin direktor. Porodična agencija je u 2020. godini sa javnim institucijama sklopila ugovore vrijedne 310 hiljada KM za usluge fizičke zaštite i prodaje opreme za nadzor. Iste godine firma je prijavila prihode od 1,7 miliona KM.

Temperamentni Tigar u zastupničkim klupama

Krajišnik Hamdija Abdić Tigar, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) i ratni komandant Armije BiH, ima najdeblji dosje među političarima u Federalnom parlamentu. Zbog različitih krivičnih djela osuđivan je ukupno pet puta. Najstrožija kazna mu je izrečena 2007. godine za razbojničku krađu u Bihaću nakon završetka rata.

Tada su demobilisani borci Abdić i Emin Pivić u kafiću zarobili gosta, poduzetnika Nedžada Bajrića. Skoro četiri sata udarali su ga nogama, rukama, pištoljem i ostalim predmetima, prijeteći da će ga ubiti ukoliko im ne preda 200 hiljada njemačkih maraka.

Pivić je, shvativši da neće dobiti traženi iznos novca, ranio Bajrića u nogu. Oduzeli su mu automobil, mobitel, narukvicu, sat i novac koji je imao kod sebe. Kantonalni sud u Bihaću je Pivića osudio na tri, a Abdića na dvije godine zatvora.

Od razbojničke krađe do pravosnažne presude protekla je decenija. Abdić je u tom periodu zbog nasilničkog ponašanja osuđivan još triput. Dobio je ukupno 20 mjeseci uvjetne zatvorske kazne za kafanske tučnjave iz 1998. godine u Bosanskom Petrovcu i 2004. u Bihaću te za tučnjavu 2005. godine na stadionu Nogometnog kluba „Jedinstvo“ u Bihaću.

Dvije godine je odlagao odsluženje zatvorske kazne koju je dobio zbog razbojništva da bi, konačno, 2009. godine bio prinudno priveden u Kazneno-popravni zavod Zenica.

Godinu dana prije nego što će se kandidovati na općim izborima 2018. za Federalni parlament Abdić je sa nekoliko saboraca uhapšen zbog sumnje da je odgovoran za ubistvo generala Hrvatskog vijeća odbrane Vlade Šantića. Nekoliko dana poslije pušten je na slobodu i mogao je krenuti u političku kampanju. Na izborima je osvojio četverogodišnji mandat u Federalnom parlamentu. U toku mandata povremeno će poslaničku klupu mijenjati optuženičkom jer bi mu suđenje trebalo početi krajem septembra 2021. godine.

Međutim, to nije bio posljednji sudski proces koji je vođen protiv Abdića u toku mandata. On je 2016. godine, nakon što mu je supruga javila da se posvađala sa drugom ženom, otišao pred radnju njenog partnera i više puta nogom udario u vrata automobila. Osuđen je 2020. godine zbog oštećenja tuđe stvari na novčanu kaznu od 500 KM.

Abdić nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Brisanje iz krivične evidencije

Prema Krivičnom zakonu FBiH, uvjetna presuda se briše iz kaznene evidencije godinu nakon isteka kazne, novčana i zatvorska kazna do jedne godine se brišu nakon što prođu tri godine, dok se zatvorska kazna od jedne do tri godine briše nakon pet godina od izvršenja kazne. Uvjet je da za vrijeme trajanja kazne osuđenici ne počine novo krivično djelo.

Almin Dautbegović, profesor Krivičnog prava, advokat i bivši sudija, objašnjava da brisanje presude iz krivične evidencije ne znači križanje u pravom smislu ili trganje listova: „To se tako zove. U dijelu evidencije stoji da je ova presuda brisana, ona je i dalje vidljiva mnogima.“

No, postojanje presuda u krivičnim evidencijama sudova ne predstavlja nikakvu prepreku za bavljenje politikom pa tako višestruko osuđivani Abdić ima ravnopravan položaj kao funkcioneri koji su jednom ili nijednom osuđivani.

Jedan od gostiju je lupao u staklo na ulaznim vratima kafića koji je u vlasništvu njegove porodice zbog čega ga je Krešić udario barskom stolicom u nogu, a potom su ga tukla još trojica njegovih suoptuženika. Nezvanom gostu su nanesene teške tjelesne povrede. „Radilo se o samoodbrani“, rekao je Krešić za CIN.

Krešić nakon isteka uvjetne kazne nije osuđivan tako da je u martu 2009. brisan iz krivične evidencije.

„Postoje određene presude za koje vi budete oglašeni krivima, ali te presude se kasnije brišu. Zapravo, radi se o rehabilitaciji. Mi pripadamo jednom pravnom sistemu u kojem poštujemo pravo osuđenih osoba da nastave svoj život“, objašnjava Krešić.

I Dautbegović smatra da bi bilo neprirodno da osoba cijeli život trpi zato što je u jednom dijelu života imala presudu.

Krivotvorenje, zloupotrebe, obračuni i podmićivanja

Delegati Ilija Ilić iz Hrvatske demokratske zajednice BiH, Jasenko Tufekčić iz SDA, Edim Fejzić iz Goraždanske priče i samostalni zastupnik Eldin Vrače su tokom aktuelnog mandata pravosnažno osuđeni. Mandat im ne može biti oduzet jer su dobili uvjetne zatvorske kazne.

Ilić, koji je i zastupnik u Skupštini Posavskog kantona, osuđivan je dvaput. Prvi put 1997. godine na uvjetnu zatvorsku kaznu od dva mjeseca jer se koristio falsifikovanom vozačkom dozvolom sa upisanim B, C i E kategorijama, sve dok je u Policijskoj stanici Odžak nije pokušao zamijeniti za novu.

„U Švicarskoj sam izgubio vozačku dozvolu i ljudima iz Dervente nekima sam dao da mi to izvade. Kad je došlo, ja sam vidio da to nije to, al’ su oni meni rekli da je to sve legalno i eto“, ispričao je Ilić.

Drugi put je pravosnažno osuđen 2019. zbog obmane prilikom apliciranja za nepovratna sredstava iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Ilić je priložio tri lažna računa prema kojima su od njega otkupljivane tovne svinje i na osnovu kojih mu je isplaćeno 12.925 KM poticaja.

„Čovjek koji je nama došao, otkupio, on je nama dao te račune. Nisam ja samo, bilo je desetak ljudi s područja općine Odžak gdje nam je dao račune koji na kraju nisu bili validni“, objasnio je Ilić kojeg je Općinski sud u Orašju osudio na uvjetnu zatvorsku kaznu od godinu dana.

Delegat Tufekčić je krajem 2020. kažnjen na tri mjeseca zatvora uvjetno jer je nezakonito, dok je bio zamjenik predsjedavajućeg, zaposlio stranačku kolegicu u Skupštinu Kantona 10.

Iz Goražda, grada od dvadesetak hiljada stanovnika, u Dom naroda Federalnog parlamenta delegirano je četvero zastupnika iz Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) od kojih su dvojica osuđivani. Fejzić je u Skupštinu BPK ušao sa 319 glasova. Osuđen je 2021. godine na uvjetnu zatvorsku kaznu od tri mjeseca zbog podmićivanja birača ispred prostorija njegove stranke – Goraždanska priča – pred održavanje izbora.

Njegovog stranačkog kolegu Sejada Tatarina, koji je, također, delegat u Federalnom parlamentu, Općinski sud u Goraždu je nekoliko mjeseci prije održavanja Općih izbora 2018 osudio na kaznu zatvora od 40 dana zbog ugrožavanja sigurnosti ozbiljnom prijetnjom. Kaznu je otkupio.

Naime, usljed prepirke Tatarina i Ramiza Dragolja u punom goraždanskom kafiću došlo je do potezanja pištolja i jurnjave koja je završila tako što je metak pogodio vanjski zid obližnjeg motela. Dragolj je u strahu za svoj život bježao, a za njim je pucao Tatarin, tadašnji gradski vijećnik u Goraždu. Tatarin je i ranije imao problema sa zakonom. Sud u Goraždu mu je 2012. godine izrekao uvjetnu novčanu kaznu od 500 KM zbog oštećenja tuđe stvari.

Eldin Vrače, osnivač Agencije za zaštitu ljudi i imovine „AE-Sigurnost“, prije tri godine je izabran u Federalni parlament kao kandidat Nezavisnog bloka.

Osuđen je u novembru 2019. na uvjetnu zatvorsku kaznu od šest mjeseci jer je tri godine ranije otjerao zeničke komunalne inspektore koji su došli provjeriti da li je uklonio stolove i stolice sa javne površine, što mu je prethodno naloženo.

„Nisam uklonio baštu i neću“, rekao je inspektorima Vrače, trzajući tijelom kao da hoće da ih udari. Ispratio ih je riječima: “Marš iz moje bašte!“ Inspektori su u strahu za svoju sigurnost bili primorani prekinuti kontrolu.

On je osuđen i 2016. godine zbog samovlašća nakon što je zajedno sa još jednom osobom nasilno pokušao naplatiti svoj dug. Vrače je došao u radnju svog navodnog dužnika i uzeo laptop. Razbio je pritom staklenu vitrinu i udario radnicu koja ga je pokušala zaustaviti. Dobio je uvjetnu zatvorsku kaznu od četiri mjeseca.

Nepravosnažno je osuđen jedino Salmir Kaplan, zastupnik SDA u Federalnom parlamentu. Odluku kojom mu je određena dvogodišnja kazna zatvora zbog prekidanja izbornog procesa u Stocu 2016. godine donio je Općinski sud u Čapljini.

Tufekčić, Tatarin, Fejzić, Vrače i Kaplan nisu htjeli razgovarati sa novinarima CIN-a.

Oduzimanje mandata

Duško Radun i Senaid Begić smatraju da su postali žrtve pravosudnog sistema zbog opozicionog djelovanja u svojim lokalnim zajednicama. CIK im je oduzeo mandat u septembru 2019, odnosno junu 2021. godine.

Begić je osuđen zbog: zloupotrebe položaja, pronevjere i prevare u službi, nezakonitog zapošljavanja, refundiranja troškova liječenja u inostranstvu, zloupotrebe troškova prevoza i prisvajanja mobitela koji je bio u vlasništvu Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK.

„Ako ćemo se igrati države i na taj način slijepo pratiti ono što piše u zakonu, onda sam ja, evo, zaslužio tu neku kaznu od nekoliko mjeseci uvjeta. (…) Al’, ako je to tako prema meni, zašto onda to nije tako prema svakom drugom?“, zapitao se Begić. On misli da mu je izrečena preoštra kazna od 2,5 godine zatvora.

Radun je osuđen jer je iskoristio službeni položaj da sebi pribavi imovinsku korist koja na štetu Općine Bosansko Grahovo prelazi iznos od 10 hiljada KM. On je iz općinske blagajne podizao novac i trošio ga u restoranima i hotelima.

„Samo je na Dušku Radunu ova država pokazala da pravosuđe, sve funkcioniše besprijekorno. (…) Ja mislim da je to presedan, da je to jedinstven slučaj u ovoj državi“, istakao je Radun za CIN.

Radun je za razliku od Begića imao priliku otkupiti zatvorsku kaznu za 24 hiljade KM, što je i uradio u nadi da će moći zadržati mandate u Skupštini Kantona 10 i Federalnom parlamentu. To se, međutim, nije desilo.

Iz CIK-a nam je obrazloženo da im je Općinski sud u Livnu 21. augusta 2019. godine dostavio pravosnažnu presudu protiv Duška Raduna te da odluku o prestanku mandata donose 15 dana od saznanja razloga o prestanku mandata.

Radun nije u zakonski predviđenom roku uplatio 24 hiljade maraka pa mu je na sjednici CIK-a oduzet mandat.

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar smatra da bi oduzimanje mandata bilo neupitno u svakoj varijanti.

„Načini otkupa ili neotkupa kazne, odnosno načini izvršenja kazne zatvora (…) ne utječu na činjenicu uzimanja mandata“, rekao je Bakalar.