Federalni ministar kulture i sporta sprema se ugasiti Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH (FBiH) i preuzeti kontrolu nad jednim milionom maraka koje su ovom zavodu bile dodijeljene za rad na zaštiti spomenika kulture, izjavila je direktorica Zavoda u utorak.
‘Nakon 60 godina postojanja Zavod se nalazi pred zatvaranjem’, tvrdi Lamija Abdijević, direktorica federalnog Zavoda za zaštitu spomenika.
Gavrilo Grahovac, federalni ministar kulture i sporta nije odgovorio na naš zahtjev za razgovor. Ali dvjema internim naredbama Ministarstva koje je potpisao Grahovac radnici Zavoda su upoznati s ovom odlukom.
Naredba od 19. januara najavila je prenošenje nadležnosti sa Zavoda na Ministarstvo. Naredbom od 9. decembra 2004. godine Ministarstvo je preuzelo kontrolu nad budžetom ove institucije.
Ministrova odluka mogla bi označiti kraj dugotrajne borbe između federalnog Zavoda za zaštitu spomenika i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH za nadležnosti nad historijskim nalazištima i spomenicima kulture.
U seriji tekstova pod nazivom ‘Gubljenje kulture’ koji će biti objavljeni naredne sedmice, Centar za istraživačko novinarstvo u Sarajevu (CIN) pozabavio se problemom zaštite bh. kulturnog blaga koji je doveo do zatvaranja muzeja, dok se historijski spomenici obrušavaju ili nestaju pod buldožerima.
Dok traje borba za vlast, lokacije poput drevnog sela Korića han u Gračanici nalaze se ugrožene, prema izvještaju državne komisije. Selo koje je preživjelo od perioda koji datira između 5.000 i 2.500 godina prije nove ere danas je ugroženo izgradnjom vikendica.
Institucije poput Zemaljskog muzeja i Historijskog muzeja u Sarajevu su zatvorene, dok se Univerzitetska i nacionalna biblioteka BiH, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišta BiH, te Kinoteka BiH nalaze u finansijskim nedaćama.
Zavod posjeduje listu na kojoj se nalazi 2.771 predmet ili nalazište od historijskog značaja na teritoriji BiH. Komisija je kreirala svoju listu od 215 predmeta. Ove dvije institucije godinama raspravljaju oko toga čija je lista ispravna.
Prošlog je mjeseca visoki predstavnik Paddy Ashdown odlučio da pošalje pismo Vijeću ministara i da svoj doprinos rješavanju ove situacije. U pismu Ashdown podsjeća Vijeće ministara na njegove obaveze da u skladu sa Dejtonskim sporazumom omogući funkcionisanje muzeja i zaštiti naslijeđe na cijeloj teritoriji BiH. Ashdown je predložio da se uspostavi institucija na državnom nivou koja bi štitila javna dobra.
Komisija je organizovala javnu raspravu danas kako bi razmotrila nacrt novog zakona kojim bi dobila šire ovlasti i bila uspostavljena na neodređeno vijeme, te povećala fond za očuvanje. Na javnu raspravu nisu bili pozvani predstavnici entitetskih zavoda niti UNESCO-a, izjavili su direktori obe entitetske institucije.
Trenutna predsjednica Komisije Amra Hadžimuhamedović odbila je komentarisati budućnost Komisije.
Državni revizori su doveli u pitanje način na koji je državna Komisija u prošlosti koristila novac iz fonda za zaštitu naslijeđa. U izvještaju revizora navodi se da od 100.000 KM namijenjenih za zaštitu naslijeđa u toku 2003. godine Komisija nije ni najmanji dio tog novca utrošila namjenski.
Dio budžetskih sredstava je utrošen i na povećanje plata članova komisije, povećanje dnevnica iznad zakonom utvrđenog iznosa, kao i na gorivo za privatna vozila članova Komisije.
‘Plate su nešto veće, ali smo to opravdali velikim zalaganjem naših zaposlenih’, objašnjava Dubravko Lovrenović, bivši predsjednik i sadašnji član Komisije. ‘U pitanju je komplikovan rad koji podrazumijeva također i terenski rad.’
U svojoj naredbi Grahovac se pozvao na oduku OHR-a iz 2002. godine kojom je ovaj zavod stavljen pod kontrolu federalnog Ministarstva kulture i sporta.
Federalni Zavod i Zavod iz RS-a pravni su nasljednici predratnog državnog zavoda koji je obavljao isti zadatak.
Abdijević i direktorica Zavoda za zaštitu spomenika RS-a Svjetlana Šiljegović su poslale otvoreno pismo koje će biti objavljeno danas. U njemu su se usprotivile, kako kažu, strategiji državne komisije čiji je cilj da prisvoji ovlaštenja koja donosi novi zakon o zaštiti kulturnih dobara, a čiji je autor radna grupa bh. predsjedništva.
‘Komisija se do dana današnjeg ponaša kao institucija nadređena entitetskim institucijama’, stoji u pismu potpisanom od strane oba direktora.
Okrugli sto koji je u organizaciji državne komisije održan danas, a kome nisu prisustvovali predstavnici zavoda i UNESCO-a, predstavlja očigledan pokušaj da se sačuva mandat komisije, navodi se u pismu direktorica zavoda.
One dalje tvrde da komisija želi sebi pripisati u zasluge za dosadašnji rad na restauraciji spomenika, iza kojih stoje zavodi. Time bi komisija na kraju bila jedina institucija sa potpunom kontrolom nad radovima iz oblasti zaštite kulturno-historijskih spomenika.
‘Državna komisija ne radi ništa, oni nam samo naređuju’, dodala je Šiljegović. ‘Oni žele da preuzmu naše nadležnosti, a mi ne želimo da budemo rob državne komisije.’
