Firma SAHVA COMPANY 15 godina kontroliše industrijsku deponiju „Rača“ koja se nalazi u neposrednoj blizini zeničke željezare. Ova firma, u suvlasništvu Zulkaida Skomorca iz stranke Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad (BHIKF), godinama bez dozvole eksploatiše trosku, vrijedni nusproizvod koji nastaje u procesu proizvodnje željeza.
Od 2013. do 2024. godine firma je sa Gradom Zenicom imala ugovor o upravljanju deponijom prema kojem je bila dužna plaćati komunalnu naknadu od 1,5 KM za svaku tonu preuzete troske, kao i obavezu da trajno uredi i sanira deponiju − što se nikada nije desilo. Ovaj ugovor je potpisan suprotno Zakonu o koncesijama Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) koji nalaže da se ovakvi poslovi mogu dogovoriti samo sa nadležnim kantonalnim ministarstvom. SAHVA COMPANY nije imala koncesiju na „Rači“.
Skomorac je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kratko rekao da on nema ništa sa troskom, obijajući da dalje razgovara o ovoj temi.
Međutim, novinari otkrivaju da je njegova firma eksploatisala trosku uz pomoć firme APS iz Livna koja im je pomagala da je prerađuju, a potom prodaju cementarama u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj.
Željezara je godinama odlagala ovaj nusproizvod na deponiju „Rača“, na zemljište čiji su vlasnici Grad Zenica i „Nova Željezara“. Prerađena troska se koristi za izgradnju puteva, nasipa i proizvodnju građevinskih materijala.
„Uvijek se prodavalo, radilo i ja sam, ‘ajmo reći, spojio kupca sa prodavačem i mene nešto zapalo“, potvrdio je novinarima CIN-a Ante Perić, vlasnik livanjske firme.
Finansijski službenici Grada Zenice su u svojim izvještajima tvrdili da SAHVA COMPANY do 2014. nije plaćala naknadu, ali da nije ni odvozila trosku. Grad Zenica nakon toga nije ni nadzirao rad firme na „Rači“. Tek 2019. godine radna grupa Grada je utvrdila da im firma nije dostavljala vjerodostojne podatke o preuzetoj troski od 2014. do 2018. pa su paušalno procijenili da im je dužna uplatiti više od 300.000 KM.
U novembru 2025. Grad joj je dao saglasnost da upravlja deponijom do okončanja postupka po novom javnom pozivu, a sedam mjeseci poslije je prihvatio ponudu ove firme za upravljanje deponijom.
Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice i predsjednik stranke BHIKF, nije želio razgovarati o ovoj temi, upućujući novinare na gradske službe.
Jedna tona jedna i po marka
Industrijska deponija „Rača“, smještena u zeničkim naseljima Tetovo i Gradišće u blizini „Željezare“, godinama je koristila kompaniji „ArcelorMittal“ za odlaganje granularne troske koja je nastajala kao nusproizvod proizvodnje čelika u visokoj peći. Prema informacijama koje je kompanija dostavljala nadležnim, na „Raču“ je deponovala oko 300.000 tona troske godišnje.
Međutim, od druge polovine 2015. godine kompanija je počela nekontrolisano deponovati na „Raču“ čime su količine ovog materijala znatno porasle − oko milion tona godišnje, prema podacima Grada Zenice.
Iako se troska smatra otpadom koji nastaje pri proizvodnji metala, ovaj materijal ipak ima svoju vrijednost.
„Cementare otkupljuju trosku i onda je koriste kao sirovinu za proizvodnju cementa. Taj cement je malo lošijeg kvaliteta, ali njima to dobro dođe radi manje ugljika“, rekao je Samir Lemeš, prodekan Politehničkog fakulteta u Zenici.
Vidjevši priliku za zaradu, „Raču“ su posjećivali predstavnici mnogih kompanija sa ponudama za korištenje deponije. Najčešće su nudili mogućnost prerade, odvoza i prodaje troske za potrebe izgradnje puteva.
Kako bi trajno riješili pitanje nagomilavanja troske i drugog otpada te sanirali deponiju, u novembru 2010. godine tadašnja Općina Zenica i kompanija „ArcelorMittal“ su potpisale protokol kojim su definisale uslove uređenja i sanacije deponije. Tada je Općina dozvolila „ArcelorMittalu“ da besplatno deponuje industrijski otpad na „Rači“ u cilju trajne sanacije deponije. Inače, druga komunalna deponija „Mošćanica“ u Zenici odlaganje naplaćuje prosječno oko 70 KM po toni otpada.
Općina je potom sprovela međunarodni javni tender te je u aprilu 2011. sklopila ugovor sa „mlm group-Zagreb“ kojim je ovoj firmi dodijelila poslove upravljanja „Račom“. Međutim, isti dan ovaj ugovor je ustupljen firmi SAHVA COMPANY iz Zenice na koju su prešla prava i obaveze trajne sanacije „Rače“.
Cilj ugovora za upravljanje „Račom“ je bio trajno uklanjanje industrijskog otpada sa deponije i uređenje lokaliteta s najvišim standardima zaštite okoline. SAHVA COMPANY je imala obavezu da ukloni otpad i trajno sanira zemljište na deponiji i stavi ga na raspolaganje Općini Zenici za realizaciju razvojnih planova.
Ugovorom je firmi bilo dozvoljeno da odvozi trosku, ali je za svaku tonu preuzete, prerađene i odvezene troske bila dužna Općini plaćati 1,50 KM po toni i plaćanje vršiti tromjesečno.
Međutim, već od potpisivanja ugovora uslijedili su problemi. Isprva je trosku odvozila firma „mlm group-Zagreb“ jer je Vijeće Općine Zenice tek sredinom 2013. dalo saglasnost na ustupanje ugovora zeničkoj firmi. Do tada je firma iz Zagreba ostala dužna Općini Zenici 600.000 KM jer nije uplaćivala naknadu. Iz Općine su ih upozorili na raskid ugovora, ali tada su iz SAHVA-e COMPANY preuzeli ovaj dug na sebe i stupili na posjed „Rače“.
Iz „mlm group-Zagreb“ nisu odgovarali na pitanja novinara CIN-a.
Inžinjer rudarstva prof. dr. Jovan Sredojević, koji je za ovu firmu izradio studije o sanaciji deponije, kaže da su oni imali savremenu tehnologiju za preradu troske, ali da su samo „uzeli koliko im je trebalo“ i povukli se.
Kada su preuzeli „Raču“, iz SAHVA-e COMPANY su nadležnim naveli da je pred njima težak projekt koji zahtijeva posebne tehnologije za preradu troske kako bi izvršili trajnu sanaciju deponije zbog čega su u posao uveli i partnera − firmu „Quorum BH“ iz Zenice.
Time je od 2013. obaveza plaćanja naknade za odvoz troske i dug zagrebačke firme „mlm“ prešao na ove dvije firme. Prema podacima Službe za finansije Grada Zenice, dug su izmirili, ali naknadu nisu uplaćivali jer nisu dostavljali vjerodostojnu dokumentaciju na osnovu koje bi bio vršen obračun količine preuzete, prerađene i odvezene troske.
Kako nisu imali izvještaje, gradski službenici su 2019. paušalno procijenili koliko je troske firma mogla preraditi od 2014. do 2018. godine. To su uradili na osnovu naučnih procjena o količinama proizvedenih ostataka čelika na deponiji − berne. Prema procjeni, firme su preradile oko 156.000 tona troske pa je ukupan dug firme iznosio oko 318.000 KM.
Gradski službenici u svojoj procjeni nisu u obzir uzimali ponudu SAHVA-e COMPANY iz 2013. u kojoj su naveli da bi godišnje mogli iskopati i preraditi oko milion tona troske.
Novinari CIN-a su četiri mjeseca čekali informacije iz Grada Zenice koliko je SAHVA COMPANY uplatila na ime naknade za preradu i odvoz troske. Nakon reakcije Upravnog inspektorata ZDK omogućen je uvid u finansijsku dokumentaciju, ali Selver Keleštura, savjetnik zeničkog gradonačelnika, novinarima je ponudio samo dokumente za koje je on smatrao da treba, odbivši dati uvid u cijeli spis.
U ponuđenim dokumentima moglo se vidjeti da je SAHVA COMPANY platila 350.000 KM, a „Quorum BH“ 235.000 KM na ime duga, dok informacija o količinama prerađene i prodane troske nije bilo.
Ni predstavnici „Quoruma BH“ nisu bili dostupni novinarima jer firma više ne posluje.
Iako je bila potpisnica ugovora koji je sklopljen suprotno Zakonu o koncesijama ZDK, SAHVA COMPANY je 2021. godine tužila Grad Zenicu zbog sklapanja tog ugovora, ali i zato što njime nije bila precizno određena površina zemljišta, predviđena za sanaciju deponije „Rača“.
Kantonalni sud u Zenici je 2024. godine ugovore između Grada i SAHVA-e COMPANY proglasio ništavnim te naložio Gradu da firmi vrati 350.000 KM koje je ona do tada uplatila na ime duga, preuzetog od zagrebačke firme „mlm-group“. Na taj način SAHVA COMPANY je dobila nazad novac koji je uložila dok komunalnu naknadu za odlaganje otpada nikada nije ni plaćala.
Prerada i isporuka cementarama
Novinari CIN-a su došli do otpremnica i faktura koje pokazuju da su firme SAHVA COMPANY i APS trosku prodavale cementarama u BiH i Hrvatskoj.
Tako je 5. decembra 2025. godine za „Heidelberg Materials Cement BiH”, cementaru u Kaknju, firma APS isporučila 27 tona troske putem lokalnog prevoznika.
Ante Perić, vlasnik APS-a, novinarima je rekao da se cijena po toni troske bez transporta kretala od 20 do 30 KM.
Iz kakanjske cementare su novinarima potvrdili da su od novembra 2025. do januara 2026. nabavljali trosku od firme APS, isključivo radi sprovođenja industrijske probe i provjere da li materijal odgovara tehničkim zahtjevima njihove proizvodnje.
„Dobavljač nas je, također, upoznao s činjenicom da se troska sa ovog lokaliteta godinama prodaje drugim kupcima iz BiH i inostranstva, kao i da su ranije provedene inspekcijske kontrole različitih nivoa vlasti potvrdile zakonitost aktivnosti na deponiji ‘Rača’”, rekli su iz cementare. Dodali su da ih je APS informisao da putem ugovornog odnosa sa SAHVA-om COMPANY imaju potrebne dozvole za prodaju i eksploataciju troske.
Inspektori iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ZDK su 15. januara 2026. izvršili nadzor na deponiji i utvrdili da SAHVA COMPANY vrši eksploataciju, preradu i prodaju troske. Prema zapisniku inspekcije, APS je tada na terenu pripremao otpremnicu i mjerio količinu natovarene troske na teretnom vozilu koje su inspektori zatekli.
Dan kasnije iz Grada su upozorili firmu SAHVA COMPANY da im nisu dozvoljene aktivnosti iskopavanja i odvoza troske te da firma na deponiji može samo raditi na sprečavanju nelegalnog odlaganja otpada i pristupa građevinskim mašinama i kamionima.
Prema otpremnicama u koje su novinari CIN-a imali uvid, SAHVA COMPANY je preko firme APS trosku izvozila u hrvatski grad Našice za firmu „Nexe” d.d. u 2023. i 2025. godini. U jednoj turi 2023. je ispostavljeno oko 27 tona troske po cijeni od 875 eura, odnosno tonu su prodavali za oko 63 KM.
Iz „Nexe” d.d. novinarima nisu željeli otkrivati poslovne odnose sa dobavljačima iz BiH, ali su dodali: „Po saznanju da je dovedeno u pitanje pravo raspolaganja troske s deponije „Rača”, obustavljene su sve daljnje isporuke”.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od 2021. do 2025. godine iz BiH je izvezeno oko 2,5 miliona tona granularne troske, vrijednosti od skoro 162 miliona KM.
Finansijski izvještaji pokazuju da je APS godinama bilježio porast prihoda koji je od 2,7 miliona u 2022. porastao na 14,2 miliona KM u 2025. godini. I SAHVA COMPANY bilježi rast prihoda, od pola miliona KM u 2023. do više od četiri miliona KM dvije godine poslije.
„U mene je sve transparentno, niti šta krijem, niti sam šta ukrao. Uvijek je meni bilo rečeno evo ti, kupi, mi radimo. Evo, imamo ugovor i ja sam kupovao”, pojašnjava Perić poslovni odnos sa SAHVA-om COMPANY.
Kaže da je prije saradnje s njim SAHVA COMPANY trosku nudila cementarama, ali da cementare nisu imale povjerenje jer nisu znale kako da prerade trosku na deponiji, to jeste kako da odvoje potrebni materijal od ostalog otpada. S obzirom da je on imao vezu sa cementarom „Cemex”, pomogao im je da uđu u posao. Iz „Cemexa” su ignorisali pozive i upite CIN-a.
„Ja nikad nisam osjetio ni sekunde da je neki nered. (…) Trebalo je uložiti malo u dodatne strojeve da se to separira. Ja sam onda pomogao, ušao tu i onda sam rekao eto vam, uspili ste. Međutim, onda oni kažu: ’Ante, ne, kad si ti to spojio, ti nastavljaš prodavati’. Ja sam nastavio stvarno prodavati”, ispričao je Perić.
Zulkaid Skomorac, vlasnik SAHVA-e COMPANY, pristao je na susret s novinarima, ali je odustao od razgovora o „Rači”.
Tokom izborne kampanje, uoči Općih izbora 2026. u BiH, kao kandidat BHIKF za Skupštinu Zeničko-dobojskg kantona poručio je građanima: „Iza mene su godine rada i brojna konkretna djela. (…) Vjerujem da se povjerenje građana ne stiče samo riječima i obećanjima, već prije svega djelima i rezultatima. Zato želim nastaviti raditi odgovorno, odlučno i hrabro u interesu svih građana našeg kantona”. Prema preliminarnim rezultatima nije osvojio mandat u Skupštini ZDK.
Bez potrebnih dozvola
Kantonalni inspektori za zaštitu okoliša ZDK su obilazili „Raču” proteklih godina. U martu 2026. godine su utvrdili da na ovom području više nepoznatih osoba utovara ugalj, ali tada je jedno lice prijetilo inspektorici i onemogućilo joj zadržavanje na lokaciji.
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ZDK u pisanom odgovoru novinarima navode da se na „Rači” više ne vrše aktivnosti eksploatacije troske te da čekaju na okončanje postupka izbora upravitelja deponije, odnosno sklapanje novog ugovora između Grada Zenice i SAHVA-e COMPANY.
Jasmina Tica, kantonalna inspektorica za zaštitu okoliša, pojašnjava da su neuređene deponije na području Federacije BiH od sredine 2025. u nadležnosti kantonalnih ministarstava okoliša, ali da su ranije bile u nadležnosti Federacije.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma su novinarima rekli da nisu izdavali nikakve dozvole za eksploataciju troske firmama SAHVA COMPANY i APS.
„Ta vrsta djelatnosti nije u obavezi da ishoduje okolišnu dozvolu. Međutim, u obavezi su da ishoduju jednu drugu dozvolu za upravljanje otpadom za aktivnosti male privrede i tu dozvolu daje kantonalno ministarstvo”, rekla je Sabina Šahman – Salihbegović, sekretarka Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Međutim, ni Ministarstvo za prostorno uređenje, promet, komunikacije i zaštitu okoline ZDK nije izdavalo nikakve dozvole za eksploataciju troske na „Rači”.
Novi ugovor koji će gradonačelnik Zenice potpisati sa firmom SAHVA COMPANY obavezat će ponovo ovu firmu na stabilizaciju, sanaciju i rehabilitaciju dijela deponije „Rača“ u vlasništvu Grada. Ugovor će biti zaključen na 15 godina. Firma će morati platiti jednokratni doprinos lokalnoj zajednici od milion KM, godišnji doprinos od 110.000 KM te dostaviti i bezuslovnu neopozivu bankovnu garanciju za dobro izvršenje preuzetih obaveza u iznosu od 2,5 miliona KM. Ugovor ne obavezuje firmu da plaća bilo kakve dodatne komunalne naknade za odvoz troske ili drugih materijala sa deponije.
Preuzimanjem Željezare od „ArcelorMittala”, kompanija „Nova Željezara” je upozorila nadležne u ZDK i Federaciji BiH na eksploataciju troske i na dijelu deponije koja je u njihovom vlasništvu. U novembru 2025. kompanija je poslala krivičnu prijavu na adrese više pravosudnih institucija protiv firme APS. Prijavili su da postoji sumnja da su uz pomoć određenih političara, institucija i državnih službenika UIOBiH počinili teška krivična djela: nedozvoljena trgovina, teška krađa i zloupotreba službenog položaja. Prijava je proslijeđena na postupanje Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK). Iz POSKOK-a su potvrdili CIN-u da su primili prijavu i formirali predmet.
U pratnji policije predstavnici „Nove Željezare“ su pokušavali ući na „Raču“, ali kažu da im je Skomorac zabranio ulaz, navodeći da on upravlja deponijom i štiti je. Zbog ometanja posjeda „Nova Željezara“ je tužila i SAHVA-u COMPANY pred Općinskim sudom u Zenici u decembru 2025. godine.
Nakon što je „Nova Željezera“ o tome upozorila federalne i kantonalne institucije, Pravobranilaštvo Grada Zenice je krajem 2025. godine uputilo službene dopise, ukazujući da je svaka dalja bespravna eksploatacija troske strogo zabranjena te da firme i lica koja iskopavaju trosku ne posjeduju nikakvu saglasnost, odobrenje i validnu dozvolu za raspolaganje troskom.
