Po isteku mandata 68 entitetskih funkcionera tražili su „bijeli hljeb“, višemjesečnu plaću bez rada koja u entitetima još nije ukinuta. U Republici Srpskoj (RS) ova naknada je odobrena za 20 bivših poslanika, 13 delegata i pet ministara, a u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) za 17 poslanika i 13 delegata iz Parlamenta. Među njima je i devet vlasnika uspješnih biznisa koji imaju jednako pravo na ovu privilegiju kao i njihove kolege koje nemaju privatne poslove.

Kako su zakonske odredbe široko postavljene, čak i funkcioneri koji su u fotelji proveli samo jedan dan mogu dobiti „bijeli hljeb“. Uslov je da su profesionalizovali svoj status i nakon isteka mandata ostali formalno nezaposleni.

„Bijelim hljebom“ se u Republici Srpskoj mogu koristiti šest mjeseci, a u Federaciji BiH godinu dana.

Pomoć privatnicima

Miladin Stanić, bivši narodni poslanik iz Srpske demokratske stranke (SDS), kaže da je tražio naknadu jer je odlučio svojim primjerom pokazati da „bijeli hljeb“ dobijaju i oni kojima ne treba.

On je vlasnik prnjavorske trgovačke firme „Bisprom“ koja, prema finansijskim izvještajima, upošljava 16 ljudi i u 2021. godini je imala dobit od skoro dva miliona maraka. Uz to, Stanićev „Bisprom“ je većinski akcionar u „Mlinpeku“, firmi koja se bavi proizvodnjom pekarskih proizvoda. On je i najveći pojedinačni akcionar u firmi „Piko“ koja posluje nekretninama. U imovinskom kartonu koji je predao na početku mandata 2018. godine naveo je da ima vrijednosne papire od tri miliona KM.

Staniću je odobreno da šest mjeseci prima po 3.438 KM „bijelog hljeba“.

„I nije primjereno, posebno za mene, to slobodno recite, koji imam pozitivne bilanse svojih preduzeća. Ja ću dati to, normalno, u humanitarne svrhe, ali suština je da se mijenja zakon”, kaže Stanić. On je sa stranačkim kolegama u Narodnoj skupštini RS-a bio dio opozicione grupe koja je predlagala ukidanje ove naknade. Skupštinska većina je taj prijedlog odbila.

Njegov bivši stranački kolega Željko Babić iz Laktaša osnivač je i direktor firme za trgovinu kafom, čajem i začinima „Kiko D’oro“ čiju je vrijednost procijenio na 790 hiljada maraka. On je u imovinskom kartonu prijavio i da je u 2017. godini imao lične prihode od 133 hiljade maraka i da na bankovnim računima ima 40 hiljada KM.

Ipak, Babić se nakon isteka mandata nije zaposlio u svojoj firmi, već je tražio pomoć iz budžeta. Mjesečno bi trebao dobijati 3.188 KM, a tvrdi da će sav novac donirati.

„Ja sam nosilac gramate za humanost Srpske pravoslavne crkve”, kaže Babić koji je mandat osvojio kao član SDS-a, da bi u toku mandata prešao u Narodnu partiju Srpske, a potom karijeru nastavio u Socijalističkoj partiji Republike Srpske.

I Stanić i Babić kažu da se humanitarnim radom ne treba hvaliti pa ni imenovati one kojima se pomaže. Stoga ni novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) nisu ponudili više dokaza svog dobročinstva.

Peri Petroviću, bivšem narodnom poslaniku iz Višegrada i članu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), “bijeli hljeb” je dobrodošao jer je uspio uštedjeti svojoj firmi koja bi imala trošak da se u njoj zaposlio. Iako je osnivač i direktor firme “Brassco” koja naveliko trguje metalnom robom, kaže da nema zasnovan radni odnos. Firma je u 2021. godini sa dva radnika zaradila 702 hiljade maraka.

“Ali ne diramo tu dobit. Nismo dizali (….) zato što se ulaže u firmu, ne ulaže se u mene”, kaže Petrović. On je u imovinskom kartonu 2018. godine naveo da na bankovnim računima ima 65 hiljada maraka. Njemu je odobren mjesečni iznos bijelog hljeba od 3.291 KM.

Duško Ivić, bivši narodni poslanik iz Prijedora i član Demokratskog narodnog saveza (DNS), kaže da Studio ljepote „Skin art“ više nije njegovo već vlasništvo sina, dok je on „samo konsultant“. Međutim, u Privrednom registru i dalje je upisan kao vlasnik.

Ivić je po zanimanju estetski hirurg, a posljednja dva mandata je bio profesionalni poslanik pa je, kaže, napravio dugu pauzu u zdravstvu.

“Hoću na miru po završetku mandata da razmislim da li ću se vratiti u zdravstvenu ustanovu ili se neću vratiti. I zato sam uzeo, zbog toga, da vidim šta da radim”, kaže Ivić. On mjesečno može koristiti 3.517 KM.

Član Partije demokratskog progresa (PDP) i bivši poslanik Milenko Vićanović iz Bijeljine je sa suprugom Jelicom suvlasnik radnje za sportsku opremu “Garfild”. Njenu vrijednost je procijenio na 100 hiljada maraka. Vićanović je za CIN rekao da tu već rade njegova supruga i brat, da za njega nema mjesta i zbog toga je tražio šestomjesečni “bijeli hljeb” od ukupno 19.980 KM. Po isteku naknade će, kaže, pokrenuti “biznis u polju energetske efikasnosti”. On je, prema imovinskom kartonu, godinu prije dolaska u Narodnu skupštinu RS-a imao godišnje lične prihode od 58 hiljada KM.

Poslanica i predsjednica Administrativne komisije Spomenka Stevanović kaže da im je poznato da se neke kolege bave privatnim biznisom, ali da to nije utjecalo na odluku da im se odobri „bijeli hljeb“: „Nigdje ne piše u zakonu šta sa onima koji imaju firmu ili su imali zasnovan radni odnos. (…) Nikad nije neko odbijen zato što ima firmu”, kaže ona.

Od 20 bivših poslanika Narodne skupštine RS-a koji od sredine novembra 2022. primaju “bijeli hljeb“ troje je u međuvremenu našlo novi posao u javnim institucijama pa su naknadu primali samo mjesec dana. U FBiH je dvojici funkcionera odobren „bijeli hljeb“, ali im je ukinut nakon što je utvrđeno da jednog čeka posao, a da se drugi penzionisao.

Entiteti saglasni u vezi sa „bijelim hljebom“

„Bijeli hljeb“ je odobren i za 30 članova Federalnog parlamenta kojima, za razliku od kolega u RS-u, zakon omogućava da cijelu godinu žive na račun građana.

Među njima je i bivši zastupnik Eldin Vrače, osnivač Agencije za zaštitu ljudi i imovine “AE sigurnost” iz Zenice koja po njegovoj procjeni vrijedi 4,5 miliona maraka. Agencija je 2021. godine sa 221 zaposlenim zaradila 935.000 maraka, ali Vrače kaže da se na svoju poziciju u firmi ne može vratiti još tri godine jer je aktuelni direktor još u mandatu. On ima pravo na godišnju naknadu od 34.188 KM.

„Ja želim javne novce da trošim na način koji mi pripadaju, znači zakonski. (….) Gradim jedno igralište (u Zenici, op.a.), sportsko igralište u koje ću uložiti još 50 hiljada maraka svojih”, rekao je Vrače za CIN.

On u Zenici ima još dvije firme – „Filan Pro“ se bavi prodajom i servisiranjem peći za grijanje, a „Power Energy Group BH“, firmu za proizvodnju električne energije, osnovao je u decembru prošle godine. „Filan Pro“ je 2021. imao četiri zaposlena i dobit od skoro 64 hiljade maraka. Vrače je mandat osvojio kao kandidat Nezavisnog bloka, a danas je predsjednik Snage centra.

Pomoć iz budžeta je tražio i bivši zastupnik iz Demokratske fronte (DF) Zeid Mujić. On u Bosanskoj Krupi ima udio u porodičnoj firmi za preradu drveta “Smrča” koja je 2021. godine sa 43 radnika ostvarila 25 hiljada maraka profita. Mujić kaže da je prije dvije godine veći dio firme oštećen u požaru pa on sada traži posao u Njemačkoj. U imovinskom kartonu je naveo da na bankovnim računima ima osam hiljada KM i neraspoređenu dobit u firmi od 171,5 hiljada KM.

„Firma je u jako teškoj situaciji. Međutim, bolje da ja ne radim, da radi neko ko će više doprinositi od mene”, kaže Mujić. Odobreno mu je da mjesečno prima 2.826 KM. Mujić tvrdi da većinu tog novca daje u humanitarne svrhe.

I bivši delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Senad Ahmetović, član Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH, odlučio je tražiti svoj komad pomoći od građana. Iako godinama živi u Austriji gdje ima privatni biznis, odobreno mu je korištenje „bijelog hljeba“ – 3.071 KM mjesečno. On nije želio pričati sa novinarima CIN-a. Prema podacima iz imovinskih kartona koje je predao 2014. i 2018. godine te iz njegove biografije na stranici SBB-a, on i njegova supruga u Austriji su otvorili: piceriju „La Fontana“ i firmu „Senad Ges.m.b.H“, restoran „Mario“ i diskont benzinsku pumpu. U imovinskom kartonu je prijavio i da u Austriji ima ušteđevinu od 55 hiljada KM.

„Bijeli hljeb“ omiljena naknada

Naknada plaće nakon isteka mandata je privilegija koju podjednako koriste predstavnici i vlasti i opozicije. Dok je ovo pravo ukinuto na državnom nivou 2016. godine, na taj korak se još nisu odlučili entitetski parlamenti. Inicijative za ukidanje „bijelog hljeba“ u Republici Srpskoj do sada su pokretane dvaput i to u izbornim godinama – 2016. i 2020.

Oba puta se inicijativa odnosila na ukidanje naknade na republičkom i lokalnom nivou – za entiteske ministre, delegate i poslanike, gradonačelnike, načelnike, njihove zamjenike, potpredsjednike i predsjednike lokalnih skupština. Prijedlozi su se odnosili na brisanje ovog prava iz dva zakona koji regulišu primanja republičkih i lokalnih funkcionera.

Predstavnici opozicije su uputili prijedlog 2016, ali ga poslanici iz stranaka na vlasti nisu podržali, tvrdeći da je za to potrebno izmijeniti više od dva zakona, što bi bila prekomplikovana pravna procedura.

Četiri godine kasnije prijedlog je došao od Milana Petkovića iz Ujedinjene Srpske, člana vladajuće strukture koji je znao da za to nema podršku koalicionih partnera. Petković kaže da je poslanicima bilo važno da povežu prelazni period između dva mandata pa je predlagao da se pravo na “bijeli hljeb” skrati na tri mjeseca ili mjesec dana: “Međutim, nije bilo volje ni za to”, kaže Petković.

Spomenka Stevanović iz Demokratskog saveza (DEMOS) je uvjerena da će se naknada ukinuti kada inicijativu zajednički upute vlast i opozicija: „Svi hoće da uberu neke poene“.

Zastupnici u Parlamentu Federacije BiH su otišli korak dalje. Krajem prošle godine zastupnik Admir Čavalić iz Stranke za BiH je uputio inicijativu za ukidanje ove privilegije u federalnim institucijama.

„Možda je sada najbezbolnije da se radi na početku mandata jer vjerovatno će zastupnicima opadati volja za ukidanje ‘bijelog hljeba’ kako se približava kraj mandata”, rekao je ranije Čavalić za CIN.

Inicijativa je uslijedila nakon što je CIN 2021. godine sa grupom ekonomskih analitičara izradio publikaciju „Fairplay pravila za javne finansije“ sa prijedlozima izmjena zakona kojima bi se značajno umanjile ili spriječile zloupotrebe prava funkcionera. Jedan od prijedloga je bio i ukidanje „bijelog hljeba“ izmjenom važećeg zakona.

U ovom entitetu „bijeli hljeb“ je 2014. godine ukinut u Tuzlanskom, Unsko-sanskom, Bosansko-podrinjskom, zatim 2015. u Kantonu Sarajevo i 2018. u Zeničko-dobojskom kantonu. U ostalih pet funkcioneri i dalje koriste ovu privilegiju.