Državi nedostupan „prljavi novac“ Kemala Čauševića

Članovi porodice su tužili Kemala Čauševića, bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH), tražeći da u zemljišnim knjigama budu upisani kao suvlasnici na osam njegovih nekretnina koje je blokirao Sud BiH.

Čauševićeva supruga Aida Čaušević, majka Džemila Čaušević i sestra Envera Ramić su tužbu podnijele mjesec nakon što je on u maju 2023. pravosnažno osuđen na pet i po godina zatvora zbog primanja dara. Naloženo mu je vraćanje 1,72 miliona KM imovinske koristi stečene krivičnim djelom.

Bio je dužan ovaj iznos platiti državi u roku od 30 dana nakon presude, ali on to nije uradio zbog čega je Sud BiH pokrenuo prinudnu naplatu.

Bivši direktor UIOBiH je osuđen jer je firmama za uvoz tekstila omogućavao povlašten status prilikom uvoza. Istom presudom Čaušević je oslobođen optužbe za pranje novca, odnosno da je novac od mita iskoristio za kupovinu osam stanova i poslovnih prostora te tri zemljišta od ukupno 20.400 kvadrata na atraktivnim lokacijama u Sarajevu.

Sporovi koje su pokrenuli članovi porodice Kemala Čauševića bi državi mogli otežati postupak naplate protivpravno stečene koristi. Čauševićima u prilog ide i nepostojanje zakona i institucija koje bi se bavile oduzimanjem imovine na državnom nivou.

Čauševićeva supruga se u tužbi poziva na pravo zajedničke imovine stečene u braku na sedam nekretnina, a njegova majka i sestra traže stan koji je on naslijedio od pokojnog oca 2011. godine. Iako su se tada u ostavinskom postupku odrekle svog dijela, sada ga žele nazad.

“To su takozvane mjere kojima se onemogućava izvršenje, stavlja se fiktivni teret”, kazao je Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji je učestvovao u izradi Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine Federacije BiH (FBiH).

Međutim, državni tužilac Dubravko Čampara koji je zastupao optužnicu protiv Čauševića ne misli da privatne tužbe mogu zaustaviti naplatu države.

“Država ima pravo prve naplate, tako da teško da će to blokirati supruga”, naveo je on.

Borba za milionske nekretnine

Kemal i Aida Čaušević su u brak stupili u februaru 2004. godine, tri mjeseca nakon što je imenovan za direktora UIOBiH. On tad nije bio vlasnik stana, kuće niti neke druge nekretnine. Od 2006. do odlaska s mjesta direktora 2011. godine je kupio 12 nekretnina, a jednu naslijedio od oca.

Mjesec nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio u maju 2023. godine, supruga ga je tužila pred Općinskim sudom u Sarajevu radi utvrđenja i podjele bračne stečevine.

Predmet tužbe su stanovi od 108,58 i 72 kvadrata kao i poslovni prostor od 15,83 kvadrata koji se nalaze na ulazu u Stakleni grad, mali zanatski centar u blizini Sarajevske katedrale. Također, Aida Čaušević traži suvlasništvo na još dva stana od po 67 kvadrata koji se nalaze u ulici Ferhadija i na parceli od 5.000 kvadrata u sarajevskom naselju Poljine, poznatom po kućama i posjedima ovdašnjih političara i biznismena.

Ona u tužbi navodi da su sve ove nekretnine samo formalno upisane na njenog supruga, dok je ustvari riječ o zajedničkoj imovini koju su stekli svojim radom u braku. Navela je i da su parcela na Poljinama i poslovni prostor u Staklenom gradu kupljeni sredstvima Kemalovog oca i njihovog maloljetnog djeteta.

Paralelno s ovim, tužile su ga majka Džemila Čaušević i sestra Envera Ramić koje traže suvlasništvo nad stanom od 51 kvadrata koji je naslijedio od pokojnog oca Esada. Općinski sud u Sarajevu je polovinom 2011. godine utvrdio da se zakonskim nasljednikom nad imovinom umrlog proglašava sin Kemal, jer su se njih dvije odrekle svog udjela.

Međutim, Čaušević i Ramić 13 godina poslije traže „poništenje izjava o odricanju od nasljeđa, jer su date usred prevare ili u zabludi”, ne precizirajući o kakvoj se prevari radi. One od Suda traže da se podjela nekretnine ponovo razmotri.

Odlukom Suda blokiran je i poslovni prostor od skoro 200 kvadrata u Shopping centru na Grbavici. Iako je stečen u braku, njegova supruga nije tražila pravo na ovu nekretninu.

Aida Čaušević se nije odazivala na pozive i poruke novinara CIN-a. Envera Ramić je odbila govoriti s novinarima.

Suad Sultanić, Čauševićev advokat, kaže da o tužbama porodice njegovog klijenta nije upoznat. Na pitanje kada će i kako Čaušević vratiti 1,72 miliona KM odgovorio je: „Gdje su mu te pare?“.

„Ja nisam našao dokaza ni u tužilačkom ni u sudskom spisu da mu je neko dao te pare, osim izjave svjedoka koji nije mogao imati te pare niti je dokazao da ih je imao“, kazao je Sultanić novinarima CIN-a.

On je pred Ustavnim sudom BiH pokrenuo apelaciju s namjerom poništavanja presude protiv Čauševića.

Iz Suda BiH kažu da su pokrenuli prinudnu naplatu tako što su potrebnu dokumentaciju dostavili Upravnom odjeljenju na postupanje.

Prema Zakonu o izvršnom postupku BiH Sud će pokušati naplatiti protivpravnu imovinsku korist putem bankovnih računa ili pokretne imovine. Predmet izvršenja mogu biti i nekretnine. Međutim, ako nekretnina uz dužnika ima više vlasnika, Sud može zaplijeniti tu nekretninu, ali u tom slučaju suvlasnicima se daje mogućnost da imaju pravo preče kupovine ili da nakon prodaje budu obeštećeni u vrijednosti njihovog dijela. Također, dužnik može namiriti sudska potraživanja novcem od najamnine ili zakupnina istih tih nekretnina.

„Dakle, država će prodati, uzeti sebi novac, sve što ostane viška, država će staviti na račun i čekati te presude po ženinoj tužbi i vratiti šta kome pripada”, kazao je Čampara.

Upitna naplata imovinske koristi

Za razliku od entiteta RS i Brčko distrikta gdje postoje agencije za oduzimanje nelegalno stečene imovine, na državnom nivou ne postoje ni zakon ni institucija koja se bavi ovim pitanjem.

Emir Bašić, v. d. direktora Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom, smatra da imovina stečena nelegalnim putem u BiH lako može ostati u rukama osuđenih osoba bez obzira na presudu.

“Dobar advokat može pronaći osnov u našim zakonima kako da onemogući državu da se namiri“, rekao je Bašić.

On kaže da u Agenciji na nivou FBiH već imaju slične probleme prilikom izvršenja pravosnažnih presuda i da su primijetili da postoje određeni mehanizmi kako da se ošteti država.

„(…) da ne postoji novčana masa iz koje se može namiriti oduzeta nezakonito stečena imovina ili čak da su određene nekretnine prodate, da ne postoji određeni teret koji bi ih sačuvao do momenta kada mi dođemo na izvršenje tih nekretnina”, pojasnio je Bašić.

Sarajevski advokat Mirza Ališah smatra da je napravljen propust u Čauševićevom slučaju.

“Država ne bi smjela dozvoliti da se na bilo koji način prometuje, stavlja pod teret imovina stečena krivičnim djelom (…), odnosno osuđeno lice prebacuje imovinu na treća lica, porodicu, prijatelje i tako dalje, tako da se gubi trag o stvarnom vlasniku”, kazao je Ališah.

Profesor Eldan Mujanović se slaže da je nepostojanje zakona i agencije na državnom nivou najveći problem.

On smatra da su advokati članovima Čauševićeve porodice dali dobre upute da bi onemogućili postupak izvršenja. „Iskreno da vam kažem, ja mislim da neće u tome uspjeti, da će se samo malo stvari otežati, prolongirati“, kazao je Mujanović, pojašnjavajući da bi se po zakonu država uvijek trebala prva „namiriti“.