Neuspio pokušaj prodaje udjela u koncesionom poduzeću HE Bistrica d.o.o. Foča

Kaldera Company d.o.o. Laktaši je ponudila Javnom poduzeću Elektrodistribucija a.d. Pale da otkupi udio u koncesionom poduzeću HE Bistrica d.o.o. Foča, vrijedan 6,1 milion maraka, za cijenu od oko 12 miliona KM. Ponuda je data na osnovu zakonske odredbe o pravu preče kupovine, po kojoj je suvlasnik nepokretne imovine, koji namjerava da proda svoj suvlasnički dio, dužan da ga prethodno ponudi ostalim suvlasnicima.

Vrijednost HE Bistrica d.o.o. Foča je oko 10 miliona KM i tu vrijednost čine dokumentacija i gotovina. Kaldera Company d.o.o. Laktaši ima suvlasništvo od 90%, a Elektrodistribucija a.d. Pale od 10%. Poduzeće je osnovano u martu 2008. godine kao koncesiono poduzeće za realizaciju ugovora o koncesijama za izgradnju četiriju malih hidroelektrana na rijekama Janjina i Bistrica u istočnoj Bosni. Ugovor o koncesiji je 2006. godine dobila Elektrodistribucija a.d. Pale, ali je odlukom Vlade RS-a, kao većinskog vlasnika ovog javnog poduzeća, koncesiono pravo prebačeno na privatno poduzeće Kaldera Company iz Laktaša, o čemu je Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) već pisao (link).

Odluka o prebacivanju koncesionih prava, a time i prepuštanje udijala u HE Bistrica d.o.o. Foča, je donesena suprotno potpisanim koncesionim ugovorima. Ugovorom su definisana prava koja se mogu prenijeti tek nakon što se objekti izgrade. Također, u vrijeme tog partnerstva privatnog i javnog poduzeća nije postojao Zakon o javno-privatnom partnerstvu u RS-u, ali ni Pravilnik o postupku prijenosa ugovora o koncesiji i prijenosu vlasničkih prava koncesionara.

Kaldera Company iz Laktaša ima suvlasništvo od 90% u firmi HE Bistrica iz Foče.
Foto: CIN

Ljubimir Mrda, direktor Elektrodistribucije a.d. Pale, u razgovoru za CIN kaže da ne može tumačiti Kalderinu ponudu niti predvidjeti hoće li njen partner ponuditi suvlasništvo nekome drugom, ali naglašava da su manjinski suvlasnici zakonom zaštićeni.

„To je vrlo bitan momenat – da, jednostavno, nikakve odluke većinskog vlasnika ne mogu se dešavati bez naše saglasnosti“, kaže Mrda.

Kaldera Company trenutno nema novca da finansira izgradnju četiriju malih hidroelektrana, za koje je prema procjeni potrebno preko 100 miliona maraka. Prema podacima iz izvještaja nezavisnog revizora, objavljenog u maju ove godine, Kaldera je prošlu godinu završila sa dobiti od oko 1,5 miliona maraka i dugoročnim obavezama od oko 24 miliona KM.

Drago Stanivuković, direktor HE Bistrica d.o.o. Foča, je u ranijem razgovoru sa novinarima CIN-a rekao da za izgradnju malih hidroelektrana na Bistrici i Janjini pokušavaju naći strateškog partnera. „Ima narodna poslovica: Dala baba dinar da uđe u kolo, a dva da izađe“, rekao je Stanivuković. Dodao je kako Kaldera od ove investicije neće odustati.

Prošle godine su skoro pronašli strateškog partnera u austrijskoj firmi Ki Kelag, kojoj su ponudili suvlasništvo od 51% udjela, dok bi sami zadržali vlasništvo nad 39%, a Elektrodistribucija bi ostala sa 10% suvlasništva u koncesionom poduzeću HE Bistrica d.o.o. Foča. Međutim, kompanije se nisu uspjele dogovoriti o zajedničkom ulaganju.

Objavljeno: 5.9.2012. godine

 
Centar za istraživačko novinarstvo je nosilac certifikata

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Posljednje vijesti

NASLOVNA
„Adriatic Metals“ u kratkom roku dobio novu dozvolu za rudarenje
Federalna vlast je omogućila kompaniji „Adriatic Metals“ novu dozvolu za rudarenje u brdima između Vareša i Kaknja, 15 dana nakon što je sud poništio prethodnu.
NASLOVNA_Milorad-Dodik_Rasid-Sardarov
Vlada RS-a odlučila otkupiti nezavršene energetske projekte od Rašida Sardarova
Vlada Republike Srpske donijela je odluku da otkupi suvlasništvo ruskog biznismena Rašida Sardarova u preduzeću „Comsar Energy RS“ koje u ovom bh. entitetu ima nekoliko...
Adriatic-Metal-Vares-Screenshot
Adriatic Metals ostao bez dozvole za iskopavanje rude u Varešu
„Adriatic Metals BH“ ostao je bez dozvole za iskopavanje olova, cinka i barita u brdima između Vareša i Kaknja jer prethodno nije utvrđeno kakav će to utjecaj imati...
Učitaj još

Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora www.cin.ba

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.