Medicinska (ne)opremljenost
Nedostatak medicinske opreme i potrepština u bh. bolnicama i klinikama, uprkos 987 miliona KM potrošenih u 2003. godini, primjer je razbacivanja i nenamjenskog trošenja sredstava, koje je zdravstveni sistem ove zemlje dovelo do bankrota.
Bh. zdravstveni sistem: orkestar bez dirigenta
Kad su revizori Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske pregledali prošlogodišnje rashode zdravstvenih fondova u BiH, koji su iznosili tek nešto manje od milijarde KM, pronašli su neke veoma interesantne detalje.
Zdravstvo sa druge strane zakona
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali su sa doktorima, pacijentima i zvaničnicima za zdravstvo kako bi dobili odgovor na pitanje kako se medicinska etika srozala do te mjere da je doktorima i pacijentima dozvoljeno da pređu na drugu stranu zakona.
CIN objavio svoju prvu priču
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu objavio je svoju prvu priču o zdravstvenoj zaštiti u Bosni i Hercegovini u okviru projekta pod nazivom ‘Zdravstvo na aparatima’.
Otvoren Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu
Cilj Centra je da omogući bh. novinarima vrijeme, sredstva i nezavisnost kako bi postigli najbolje rezultate u istraživačkom novinarstvu.
Zdravstvo u BiH je bolesno
U osvrtu na zdravstveni sistem u BiH, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu pišu o uslugama zdravstvene zaštite iz perspektive pacijenata i zdravstvenih radnika.
Pacijenti uzvraćaju udarac – doktor proglašen krivim za iznudu
Dr. Zijad Lagumdžija iz Sarajeva nedavno je postao prvi doktor u bh. historiji koji je osuđen za traženje mita od pacijenata. Iako neke od njegovih kolega tvrde da je mito izmišljen problem, drugi drže da se radi o štetnom običaju sa kojim treba prekinuti. I drugi pacijenti, poput njih troje koji su podnijeli tužbu protiv dr. Lagumdžije, mogu učiniti da se to i desi.
Običaj koji je prerastao u krivično djelo
Bh. pacijenti “zahvalnost” izražavaju nudeći doktorima sve veće iznose gotovine, no njihovi doktori, po riječima zdravstvenih službenika i sociologa, ne govore “hvala, ali ne treba”. Kao rezultat takvog stanja, Bosna i Hercegovina se suočava sa moralnim kolapsom koji pomaže razaranju onoga što je ostalo iza gotovo propalog sistema zdravstvene zaštite.