Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona (SBK) je kritikovano zbog toga što je čekalo gotovo tri godine da bi pokrenulo istragu protiv kantonalnih funkcionera prozvanih u izvještaju o korupciji koji je federalna Finansijska policija podnijela na 144 stranice.

Ali, zamjenik glavnog kantonalnog tužioca Dragan Popović, koji radi na ovom slučaju, tvrdi da je kašnjenje bilo neizbježno.

On kaže da je, nakon reorganizacije pravosuđa u martu 2004. godine, ostalo oko šest hiljada neriješenih predmeta, od kojih su mnogi veoma komplikovani i uključuju više optuženih.

Sanja Jukić je jedan od pet tužilaca ovog ureda koja je zadužena za predmet Vlade SBK. Ona kaže da je to jedan od 470 predmeta na kojima trenutačno radi.

Popović objašnjava kako bi u Tužilaštvu trebalo raditi 15 tužilaca, ali da ih je sada samo 10. To je, prema njegovim tvrdnjama, razlog zbog kojeg Tužilaštvo jednostavno ne može djelovati brže, pa čak ni kada su u pitanju teški slučajevi.

On također kaže da se u 16 godina svoje tužilačke karijere nije susreo sa ovakvim predmetom korupcije kao što je slučaj kantonalne vlade. Zvučna imena dvadeset jednog bivšeg i sadašnjeg funkcionera nalaze se na listi osumnjičenih za djela zloupotrebe položaja i nesavjestan rad koje je teško dokazati. Zato je bio je prisiljen da predmetu pristupi na način koji će donijeti rezultate.

‘Zbog obimnosti i nespojivosti kaznenog gonjenja svih osoba koje su prijavljene i zbog razionaliziranja istrage, predmet smo podijelili i formirali 12 posebnih predmeta’, rekao je Popović. Tužioci su, prema njegovim riječima, spojili pojedine osumnjičene u dijelovima prijave u kojima se sumnjiče za iste kriminalne radnje.

Svom osoblju je rekao da se usmjere na osam imena sa liste Finansijske policije koji se terete za najteža djela.

Popović još ne zna da li će za ostale biti provedena istraga.

‘Neće svih 21 odgovarati’, kaže Popović. ‘Protiv nekoliko osoba nije donijeta naredba za sprovođenje istrage jer čekamo dodatnu dokumentaciju. Nakon toga će biti izvedeno vještačenje od strane (sudskog) vještaka koji je već imenovan.’

Ukazao je na primanje naknada za odvojeni život kao važan element istrage Tužilaštva, ali nije mogao reći da li će optužnica uključivati prekršaje vezane za novac naplaćen putem izdavanja fiktivnih putnih naloga.

On dodaje da su malverzacije sa putnim nalozima teško dokazive. U usporedbi sa drugim navodima iz izvještaja Finansijske policije, prisvajanje sredstava u visini od 2.000 do 4.000 konvertibilnih maraka (KM) na ime lažnih putnih naloga i nije od velike važnosti.

Popović je pohvalio rad Finansijske policije, ali mu nije uzvraćeno pohvalama.

‘Ja sam razočaran u Srednjobosanski i Livanjski kanton zbog aktivnosti koje tužilaštva ovih kantona preduzimaju u vođenju određenih istraga. Kako sada stvari stoje, ispada da uopšte nema kriminala u tim sredinama’, kaže Zufer Dervišević, šef federalne Finansijske policije. ‘Mi utvrđujemo da ima, a oni ne postupaju po našim nalozima’, tvrdi Dervišević.

Srđan Blagovčanin, portparol bosanskohercegovačkog ogranka Transparency International (TI), nevladine organizacije posvećene borbi protiv korupcije, kaže da razumije Derviševićevo nezadovoljstvo. Finansijska policija utvrdi veliki broj kršenja zakona, a mali broj tih slučajeva dobije sudski epilog.

Takva neaktivnost izaziva apatiju kod jednog dijela javnosti i nepovjerenje u institucije vlasti. Izvještaj TI-a iz 2004. godine navodi da je ‘generalna ocjena da su visoko rangirani političari nedodirljivi jer i nešto krivičnih prijava što je podneseno protiv njih nije procesuirano zbog loše vođenog predkrivičnog postupka, pa kasnije i istražnog postupka.’

Tužilac Popović tvrdi da, iako je prošlo više od pet godina od počinjenih djela, nema opasnosti od zastarijevanja predmeta.

On također upozorava da korumpirane političare, osim tužilaštva, može sankcionirati vlada, kao i politička partija kojoj pripadaju.

Remzija Kadrić, predsjednica Suda časti Stranke za BiH (SBiH), jedne od četiri stranke čiji su se članovi kandidovali na izborima, a nalaze se u pomenutom izvještaju Finansijske policije kaže: ‘Djelujemo u situacijama kada dobijemo presudu suda da je neko proglašen krivim’ i objašnjava kako nije humano isključiti ljude iz stranke zbog krivičnih prijava protiv njih.

‘Niko nije kriv dok ga ne osude’, kaže Kadrić.