Firma Elektrobosna, koja je svojevremeno zapošljavala 3.000 radnika, bila je izvor prosperiteta za Jajce. Radnici su se osjećali zbrinutima jer je rukovodstvo preduzeća izdvajalo novac za njihovu zdravstvenu zaštitu. Danas, međutim, ovo preduzeće ne uplaćuje zdravstvene doprinose, pa se radnici koji se razbole ili dožive nesreću na radu moraju sami snalaziti.
Tekuće, kao i okončane istrage pokušavaju detaljno utvrditi način na koji posluje EFT. Našavši se nekoliko puta pod međunarodnim istragama, kompanija i njen harizmatični vlasnik nikad nisu bili zvanično optuženi od zvaničnih vlasti za bilo kakve nepravilnosti.
Bivši poslovni partneri ne žele govoriti o Vuku Hamoviću, a i on sam odbio je odgovoriti na većinu pitanja o svom životu, nazivajući ih nebitnim i sitničavim. Ipak, dokumenti i razgovori s ljudima koji poznaju Hamovića govore mnogo o njegovom izvanrednom usponu, njegovom osjećaju i strasti za biznis i lakoći sa kojom surađuje sa političarima i biznismenima na međunarodnom nivou.
Sudska presuda mogla bi značiti kraj Elelektro-bosne iz Jajca, nekadašnjeg giganta Jugoslovenske industrije i preduzeća sa preko sto godina tradicije. Većina njene imovine biće rasprodana na aukciji koja je zakazana za april tekuće godine.
U izvještaju uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH, koja je na zahtjev Tužilaštva BiH od januara 2005. godine izvršila reviziju poslovanja Elektrobosne i Elektrobosne-N, navode se imena 13 osoba osumnjičenih za propast kompanije.
New East, londonska kompanija koja je umjesto obećanih 21 milion KM za oporavak Elektrobosne obezbijedila tek oko 4 miliona.
Bosanski Srbin Slobodan Pavlović emigrao je u Ameriku i obogatio se trgujući nekretni-nama. U domovinu ponovo dolazi u trenutku kada se rat počeo rasplamsavati u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća. Počinje izgradnju poslovne imperije koja će kulminirati otvaranjem najvećeg privatnog univerziteta u državi: Slobomir Univerziteta.
Studenti iz BiH sve češće okreću leđa javnim univerzitetima i odlučuju se za alternativu: školovanje u privatnim institucijama. Privatni fakulteti privlače studente prednostima koje im može ponuditi tek poneki javni fakultet: najmoderniju opremu i tehnike nastave, kao i partnerstvo sa drugim sličnim ustanovama u inostranstvu. Međutim, ne postoji sistem koji razdvaja dobre fakultete od loših, dok s druge strane, poslodavci još uvijek nemaju povjerenja u rad privatnih institucija.
BiH još uvijek nije usvojila državni zakon o visokom obrazovanju, što ipak ne znači da se predstavnici zakonodavne vlasti ne razumiju u problematiku. Akademski radnici su članovi najviših političkih tijela i na državnom i na entitetskom nivou.
Poslodavci iz oba entiteta tvrde da su pripravnici koji završavaju bh. univerzitete sposobni, ali da im nedostaju osnovne vještine koje nisu dobili na fakultetu.
Istraživanja i ankete pokazuju da većina studenata fakultete vidi kao mjesta gdje su čast i poštenje na zadnjem mjestu. Dok studenti kupuju ispite, profesori u trci za novcem rade po dva ili više poslova. Neobjašnjivo mirenje sa situacijom i zid šutnje mogu zaustaviti pozitivne promjene koje mnogi priželjkuju.
Izgubljene ratne godine, nedostatak novca i hronične političke razmirice ostavile su univerzitete u BiH daleko iza njihovih susjeda. Nastava na javnim fakultetima sprovodi se na najstaromodniji način: studenti slušaju predavanja profesora i samo hvataju bilješke. Praktična nastava je rijetkost. Nove tehnologije se ne primijenjuju, a bibliotekama nedostaju najnovija izdanja naučnih i stručnih časopisa.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
