Privatni fakulteti niču kao alternativa javnim
Studenti iz BiH sve češće okreću leđa javnim univerzitetima i odlučuju se za alternativu: školovanje u privatnim institucijama. Privatni fakulteti privlače studente prednostima koje im može ponuditi tek poneki javni fakultet: najmoderniju opremu i tehnike nastave, kao i partnerstvo sa drugim sličnim ustanovama u inostranstvu. Međutim, ne postoji sistem koji razdvaja dobre fakultete od loših, dok s druge strane, poslodavci još uvijek nemaju povjerenja u rad privatnih institucija.
Profesori na vlasti
BiH još uvijek nije usvojila državni zakon o visokom obrazovanju, što ipak ne znači da se predstavnici zakonodavne vlasti ne razumiju u problematiku. Akademski radnici su članovi najviših političkih tijela i na državnom i na entitetskom nivou.
Mladi diplomci nespremni za rad, tvrde poslodavci
Poslodavci iz oba entiteta tvrde da su pripravnici koji završavaju bh. univerzitete sposobni, ali da im nedostaju osnovne vještine koje nisu dobili na fakultetu.
Uobičajena praksa: kupovina ispita i upisa na fakultet
Istraživanja i ankete pokazuju da većina studenata fakultete vidi kao mjesta gdje su čast i poštenje na zadnjem mjestu. Dok studenti kupuju ispite, profesori u trci za novcem rade po dva ili više poslova. Neobjašnjivo mirenje sa situacijom i zid šutnje mogu zaustaviti pozitivne promjene koje mnogi priželjkuju.
Studenti izlaze sa fakulteta bez potrebnih praktičnih znanja
Izgubljene ratne godine, nedostatak novca i hronične političke razmirice ostavile su univerzitete u BiH daleko iza njihovih susjeda. Nastava na javnim fakultetima sprovodi se na najstaromodniji način: studenti slušaju predavanja profesora i samo hvataju bilješke. Praktična nastava je rijetkost. Nove tehnologije se ne primijenjuju, a bibliotekama nedostaju najnovija izdanja naučnih i stručnih časopisa.
Recept za poboljšanje bh. fakulteta
Domaći i strani eksperti sa kojima su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali radeći na projektu “Univerziteti pali na ispitu” dali su spisak prioriteta za poboljšanje trenutnog stanja u visokom obrazovanju u BiH.
Finansiranje visokog obrazovanja: nedovoljno i neravnomjerno
Bh. univerziteti su ocijenjeni kao jedni od najlošijih u Evropi, u velikoj mjeri i zbog toga što se 13 ministarstava bavi visokim obrazovanjem u BiH. Za razliku od BiH, koja na jednog studenta godišnje izdvaja 500 eura, u Hrvatskoj je ta brojka šest puta veća. No, ni sadašnji ni bivši studenti, a niti poslodavci ne pokazuju želju da doprinesu poboljšanju visokog obrazovanja.
Bh. vlasti su se obavezale na reformu visokog obrazovanja, ali nisu dovoljno učinile da je provedu
Iako su prošle dvije godine kako se Bosna i Hercegovina pridružila europskim naporima da se reformišu, unaprijede i približe standardi univerziteta, ona i dalje zauzima posljednje mjesto u grupi od 45 država. Visoko obrazovanje u BiH i dalje je ispolitizirano i nedovoljno finansirano. Predavanja su često dosadna, a ni profesori se ne bave istraživačkim radom. Studenti se sve češće upisuju na privatne fakultete ili odlaze u inostranstvo.
Bez dobre odbrane ostaje sumnja u pravednost suđenja osumnjičenima za ratne zločine u BiH
Dok se Vijeće za ratne zločine pri Sudu BiH priprema za procesuiranje optuženih za ratne zločine, advokati dodijeljeni optuženima tvrde da se od početka nalaze u podređenom položaju. Advokati se žale da su ograničeni u radu nedostatkom resursa, lošim platama i sudskim propisima i tvrde da će ovakva situacija odbiti mnoge od njihovih kolega. Za Vijeće koje još nije steklo povjerenje javnosti, ovi problemi otvaraju pitanje mogućnosti održavanja poštenih suđenja.