Mirza Ganić bi mogao biti u sukobu interesa jer je istovremeno direktor zeničke direkcije Javnog preduzeća „BH Telecom“ i zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta. U ovom entitetu ne postoji tijelo koje bi to utvrdilo.
„HT Eronet“ i „BH Telecom“ su godinama bez konkursa zapošljavali članove vladajućih stranaka i porodica uposlenika. Vlada FBiH je to dozvoljavala pa ostali građani nisu imali jednaku šansu za posao.
U informatizaciju zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine uloženo je više od deset miliona maraka, ali pacijenti u pojedinim domovima zdravlja od toga nemaju nikakvu korist.
U „BH Telecomu“ su pokušali zataškati dug koji je nastao izdavanjem dopuna za mobilne telefone kakanjskom „Trafiku“. Dug od 1,2 miliona maraka će teško biti naplaćen jer je firma u stečaju, a vlasnik bez novca.
Dugogodišnja parlamentarka Milica Marković je dobila petosoban stan u Bijeljini, plaćen robnom rezervom mazuta. Iako je entitetska vlast u to vrijeme dijelila stanove funkcionerima, Marković nije prošla zakonsku proceduru, već je za njen slučaj smišljen drugi plan.
Sarajevski „BH Telecom“ je uložio najmanje 35,8 miliona maraka u poslovnu zgradu u centru grada, ali u nju nije uspio smjestiti sve radnike administracije, kako je bilo planirano. Mnogi su nastavili raditi u drugim zgradama, a za neke je ovo javno preduzeće plaćalo najam.
U Savezu demobilisanih boraca Tuzlanskog kantona zloupotrebljavan je budžetski novac skoro cijelu deceniju. Znali su to u resornom ministarstvu, ali Savezu nisu obustavili finansiranje.
Boračkoj zadruzi „Prva Boračka Plodovi Bosne“ dato je najmanje 65.000 KM budžetskog novca za poticaj zapošljavanju bivših boraca. Novac je potrošen, a ciljevi nisu ispunjeni.
Federalni parlament je za smještaj, režije, naknade za odvojeni život i prevoz zastupnika dao oko 2,1 milion maraka. Većina njih ne boravi u stanovima koje im plaća Parlament, pa oni ostaju prazni ili ih ustupaju drugima.
CIN je objavio bazu podataka o finansiranju boračkih udruženja koja pokazuje da su institucije vlasti u Bosni i Hercegovini za šest godina dale najmanje 83 miliona maraka za njihov rad.
Hemijska industrija u Tuzli je godinama, uz glavne proizvode, stvarala i opasni otpad koji nije propisno odlagan. Iako ovi pogoni već dugo ne rade, otpad koji može izazvati bolesti i smrt i dalje stoji u dvorištu postrojenja, nadohvat ruke beračima željeza.
Za poticaje u BiH u posljednjih sedam godina izdvojeno je skoro milijardu KM. Novac je dodjeljivan i trošen uz brojne nepravilnosti i nedostatak kontrole.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
