48 minuta za akademski napredak funkcionera
Funkcioneri formalno skraćuju svoje radno vrijeme u institucijama kako bi mogli predavati na fakultetima. Takav angažman im omogućava dodatnu zaradu, napredovanje u akademskim zvanjima te mogućnost da zadrže posao predavača i nakon isteka mandata.
Korupcija na fakultetima – ispiti plaćani i do 2000 KM
Istraživanje Transparency Internationala pokazalo je da se ispiti u BiH, pored novca, kupuju i seksualnim uslugama ili obavljanjem kućnih poslova za profesore.
Revizija izdanih licenci
Brza reakcija premijera RS-a na CIN-ovo istragu o Ministarstvu prosvjete
Mladi diplomci nespremni za rad, tvrde poslodavci
Poslodavci iz oba entiteta tvrde da su pripravnici koji završavaju bh. univerzitete sposobni, ali da im nedostaju osnovne vještine koje nisu dobili na fakultetu.
Uobičajena praksa: kupovina ispita i upisa na fakultet
Istraživanja i ankete pokazuju da većina studenata fakultete vidi kao mjesta gdje su čast i poštenje na zadnjem mjestu. Dok studenti kupuju ispite, profesori u trci za novcem rade po dva ili više poslova. Neobjašnjivo mirenje sa situacijom i zid šutnje mogu zaustaviti pozitivne promjene koje mnogi priželjkuju.
Studenti izlaze sa fakulteta bez potrebnih praktičnih znanja
Izgubljene ratne godine, nedostatak novca i hronične političke razmirice ostavile su univerzitete u BiH daleko iza njihovih susjeda. Nastava na javnim fakultetima sprovodi se na najstaromodniji način: studenti slušaju predavanja profesora i samo hvataju bilješke. Praktična nastava je rijetkost. Nove tehnologije se ne primijenjuju, a bibliotekama nedostaju najnovija izdanja naučnih i stručnih časopisa.
Recept za poboljšanje bh. fakulteta
Domaći i strani eksperti sa kojima su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali radeći na projektu “Univerziteti pali na ispitu” dali su spisak prioriteta za poboljšanje trenutnog stanja u visokom obrazovanju u BiH.
Finansiranje visokog obrazovanja: nedovoljno i neravnomjerno
Bh. univerziteti su ocijenjeni kao jedni od najlošijih u Evropi, u velikoj mjeri i zbog toga što se 13 ministarstava bavi visokim obrazovanjem u BiH. Za razliku od BiH, koja na jednog studenta godišnje izdvaja 500 eura, u Hrvatskoj je ta brojka šest puta veća. No, ni sadašnji ni bivši studenti, a niti poslodavci ne pokazuju želju da doprinesu poboljšanju visokog obrazovanja.
Bh. vlasti su se obavezale na reformu visokog obrazovanja, ali nisu dovoljno učinile da je provedu
Iako su prošle dvije godine kako se Bosna i Hercegovina pridružila europskim naporima da se reformišu, unaprijede i približe standardi univerziteta, ona i dalje zauzima posljednje mjesto u grupi od 45 država. Visoko obrazovanje u BiH i dalje je ispolitizirano i nedovoljno finansirano. Predavanja su često dosadna, a ni profesori se ne bave istraživačkim radom. Studenti se sve češće upisuju na privatne fakultete ili odlaze u inostranstvo.
