Biznis iza paravana humanitarnog rada

Neke humanitarne organizacije registrovane u Međugorju se ne bave humanitarnim radom već privrednom djelatnošću, kao što su turizam i ugostiteljstvo. Najveći broj takvih organizacija je registrovan na adresi u Međugorju – Bijakovići bb, tako da je vrlo teško utvrditi stvarne lokalitete na kojim se nalaze. Ovo su podaci do kojih je došla Federalna uprava za […]

Budžetski milioni za udruženja

Najviše budžetskog novca u proteklih pet godina potrošeno je za finansiranje sportskih organizacija, udruženja iz oblasti kulture, te vjerskih i humanitarnih organizacija.

Bivši ministrov savjetnik tražio 60.000 KM za projekt, a Ministarstvo mu dalo 199.000 KM

Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske (RS) je u zadnjih pet godina podijelilo 5,3 miliona maraka neprofitnim organizacijama koje su se u tom entitetu bavile pitanjem mladih. Među korisnicima tih programa je i nevladina organizacija Centar za društvena kretanja iz Banje Luke, koja je u spomenutom periodu dobila 399.000 KM za izradu publikacija. Predsjednik Centra je Pejo Đurašinović, profesor na banjalučkom Filozofskom fakuletu, koji je 2006. godine obnašao dužnost savjetnika ministra prosvjete i kulture.

Boračke organizacije: troškovi materijalni, računi imaginarni

Sa računa pojedinih boračkih organizacija u Sarajevu podignute su desetine hiljada KM, a da njihov utrošak nikad nije opravdan Istraga Finansijske policije FBiH u pet boračkih organizacija i njihovim dvjema firmama pokazuje da najviše novca odlazi na materijalne troškove, plaće zaposlenika te naknade članovima upravnih i nadzornih odbora.

Založba na veliko

Čapljinski HDZ i nekadašnji općinski dužnosnici osnovali su privatnu firmu pod nazivom Ustanova Založba kralja Tomislava, a zatim joj dodijelili privatno zemljište, javne objekte i budžetski novac. Općina je prošle godine bila primorana platiti odštetu bivšem vlasniku zemljišta, a zbog nanošenja štete najavljuje pokretanje spora protiv Založbe.

(R)evolucija civilnog društva u BiH

Sudeći prema broju demonstranata na ulicama BiH čini se da je u porastu građanski aktivizam, čiji korijeni sežu u komunističku prošlost ove države. Ali još uvijek je neizvjesno mogu li nedavno osnovane građanske grupe učiniti političku vlast odgovornijom i ubijediti zvaničnike EU-a da je BiH dovoljno reformisana da se kvalifikuje za predpristupne fondove.