![](https://cin.ba/wp-content/uploads/2020/10/ilustracija_javna_uprava1.jpg)
Ured koordinatora za reformu javne uprave je potrošio 8,5 miliona maraka za poboljšanje administracije. Međutim, BiH i dalje ima najneefikasniju javnu upravu u Evropi.
Poslovni partner bivšeg načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića u tajnosti je uređivao dva luksuzna stana u novoj zgradi kod pijace „Markale“, a konačan izgled odobravala je načelnikova najbliža saradnica Alma Destanović. Hadžibajriću i Destanović se sudi za nezakonito izdavanje građevinske dozvole za gradnju ove zgrade.
Izgradnja poslovno-stambene zgrade „Amko Komerc“ kod pijace „Markale“ još nije bila okončana kada je Elmedin Karišik, samoproglašeni čuvar imovine tadašnjeg načelnika sarajevske Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića, odlučio urediti dva skupocjena stana na posljednjem spratu.
Ured koordinatora za reformu javne uprave je potrošio 8,5 miliona maraka za poboljšanje administracije. Međutim, BiH i dalje ima najneefikasniju javnu upravu u Evropi.
Funkcioneri formalno skraćuju svoje radno vrijeme u institucijama kako bi mogli predavati na fakultetima. Takav angažman im omogućava dodatnu zaradu, napredovanje u akademskim zvanjima te mogućnost da zadrže posao predavača i nakon isteka mandata.
Pet od osam savjetnika Lidije Bradare, predsjedavajuće Doma naroda PFBiH, ne ispunjava zakonske propise za imenovanje na te funkcije. Za njih je iz federalnog budžeta za dvije i po godine potrošeno više od 306.000 maraka.
Delegati Federalnog parlamenta su za dvije i po godine naplatili više od 825.000 maraka za: smještaj, odvojeni život od porodice i prevoz do kuće. Većina njih koristi manjkavosti propisa kako bi izvukli najveću korist.
Neuređeni sistem u oblasti poljoprivrede je omogućio zloupotrebe pri dodjeli poticaja u FBiH. Vlasti ni na koji način nisu zaštitile stočare pa oni ili prevarama dolaze do poticaja, ili odustaju od bavljenja poljoprivredom.
Uvoznici goriva su pronašli rupu u zakonu koja im je omogućavala da uvoze ogromne količine dizela pomiješanog sa biogorivom, a da pri tome nisu plaćali uobičajene akcize i takse. Dok su na ovaj način trgovci zarađivali i do 55 feninga po litri, kupci nisu osjetili nikakve olakšice.
Sudovi u BiH godišnje potroše skoro 11 miliona KM na advokate po službenoj dužnosti. Veliki dio tog novca dobije nekoliko advokata.
U toku izdržavanja zatvorske kazne osuđenicima mogu biti odobreni povremeni izlasci na slobodu. Pojedinci su je dobili dajući novac zatvorskom osoblju.
Jadranko Grčević, predsjednik Osnovnog suda u Brčko distriktu, dobio je odštetu jer su njegovi neprimjereni razgovori sa bivšim gradonačelnikom objavljeni u medijima, ali za ono što je govorio i radio nije kažnjen. Sudovi u Brčkom su mu za duševne bolove dosudili novčanu odštetu veću od odštete za psihičku patnju koju dobije član porodice za srodnika stradalog u ratu.
Vlada Kantona Sarajevo je formirala četiri komisije za koje je iz budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja potrošeno više od 250.000 KM. Komisije nisu podnosile izvještaje o radu i njihovi članovi su birani po političkoj liniji.
Bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je bio član deset komisija u ovoj ustanovi. Uz direktorsku plaću od oko 4.800 KM, u komisijama je zarađivao u prosjeku 2.000 KM mjesečno.
Dolaskom Eseda Radeljaša na mjesto predsjedavajućeg Upravnog odbora sarajevskog Zavoda zdravstvenog osiguranja utrostručen je broj komisija u ovoj ustanovi, a njihovim članovima je za tri godine iz budžeta isplaćeno više od 580.000 KM.
Ured koordinatora za reformu javne uprave je potrošio 8,5 miliona maraka za poboljšanje administracije. Međutim, BiH i dalje ima najneefikasniju javnu upravu u Evropi.
Funkcioneri formalno skraćuju svoje radno vrijeme u institucijama kako bi mogli predavati na fakultetima. Takav angažman im omogućava dodatnu zaradu, napredovanje u akademskim zvanjima te mogućnost da zadrže posao predavača i nakon isteka mandata.
Pet od osam savjetnika Lidije Bradare, predsjedavajuće Doma naroda PFBiH, ne ispunjava zakonske propise za imenovanje na te funkcije. Za njih je iz federalnog budžeta za dvije i po godine potrošeno više od 306.000 maraka.
Delegati Federalnog parlamenta su za dvije i po godine naplatili više od 825.000 maraka za: smještaj, odvojeni život od porodice i prevoz do kuće. Većina njih koristi manjkavosti propisa kako bi izvukli najveću korist.
Neuređeni sistem u oblasti poljoprivrede je omogućio zloupotrebe pri dodjeli poticaja u FBiH. Vlasti ni na koji način nisu zaštitile stočare pa oni ili prevarama dolaze do poticaja, ili odustaju od bavljenja poljoprivredom.
Uvoznici goriva su pronašli rupu u zakonu koja im je omogućavala da uvoze ogromne količine dizela pomiješanog sa biogorivom, a da pri tome nisu plaćali uobičajene akcize i takse. Dok su na ovaj način trgovci zarađivali i do 55 feninga po litri, kupci nisu osjetili nikakve olakšice.
Sudovi u BiH godišnje potroše skoro 11 miliona KM na advokate po službenoj dužnosti. Veliki dio tog novca dobije nekoliko advokata.
U toku izdržavanja zatvorske kazne osuđenicima mogu biti odobreni povremeni izlasci na slobodu. Pojedinci su je dobili dajući novac zatvorskom osoblju.
Jadranko Grčević, predsjednik Osnovnog suda u Brčko distriktu, dobio je odštetu jer su njegovi neprimjereni razgovori sa bivšim gradonačelnikom objavljeni u medijima, ali za ono što je govorio i radio nije kažnjen. Sudovi u Brčkom su mu za duševne bolove dosudili novčanu odštetu veću od odštete za psihičku patnju koju dobije član porodice za srodnika stradalog u ratu.
Vlada Kantona Sarajevo je formirala četiri komisije za koje je iz budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja potrošeno više od 250.000 KM. Komisije nisu podnosile izvještaje o radu i njihovi članovi su birani po političkoj liniji.
Bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je bio član deset komisija u ovoj ustanovi. Uz direktorsku plaću od oko 4.800 KM, u komisijama je zarađivao u prosjeku 2.000 KM mjesečno.
Dolaskom Eseda Radeljaša na mjesto predsjedavajućeg Upravnog odbora sarajevskog Zavoda zdravstvenog osiguranja utrostručen je broj komisija u ovoj ustanovi, a njihovim članovima je za tri godine iz budžeta isplaćeno više od 580.000 KM.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.