15.2.2005
Čini se da su spomenici kulture i historijski objekti prikraju liste prioriteta poslijeratne Bosne i Hercegovine. Ali prije nego svi dopuste da se poravna baštine ove zemlje, evo inventara onoga što gubimo.
Dugogodišnji načelnik Općine Olovo i biznismen Đemal Memagić je 2021. godine kupio stan u Poreču u Hrvatskoj koji je platio pola miliona KM. Imovinskom kartonu dodao je i automobil vrijedan 412.000 KM.
Đemal Memagić, član Stranke demokratske akcije (SDA), od 2012. godine je načelnik Općine Olovo. Da će osvojiti četvrti mandat, znalo se još prije održavanja lokalnih izbora 2024. godine jer je bio jedini kandidat za tu poziciju.
Memagić je 2021. godine za nešto više od pola miliona KM kupio stan u Poreču. Pored nove nekretnine u imovinskom kartonu koji je 2024. dostavio Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIKBiH), prvi put otkako je načelnik…
Čini se da su spomenici kulture i historijski objekti prikraju liste prioriteta poslijeratne Bosne i Hercegovine. Ali prije nego svi dopuste da se poravna baštine ove zemlje, evo inventara onoga što gubimo.
Kantonalni ministar kulture pita se može li se na pravi način uživati u književnoj zaostavštini dobitnika Nobelove nagrade smještenoj na prvom spratu, dok se dernek odvija u prizemlju.
Posljednje poglavlje u dugotrajnoj borbi za kontrolu nad nacionalnim spomenicima i arheološkim iskopinama između Zavoda za zaštitu spomenika FBiH i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Sve su prilike da će pobijediti državna komisija.
Unatoč rastućem etičkom kolapsu u medicinskoj praksi i izostanku pomoći vlasti, još uvijek postoje doktori koji se bore za pacijente.
Najviši zvaničnici zdravstvene zaštite upiru prstom jedan u drugog po pitanju odgovornosti za bankrotiran sistem. Odgovor je jasan svima, ali niko ne želi da omogući da se nešto konačno promijeni.
Sistem zdravstvene zaštite koji može natjerati svoje pacijente da mole za smrt uzrokovan je istim onim regionalnim i političkim sukobima koji utiču i na druge aspekte života u Bosni i Hercegovini, tvrde zvaničnici Zdravstva. Međutim, iznenađujuće nizak prioritet koji javni zvaničnici daju reformama zdravstvene zaštite, mogu imati daleko veći razarajući efekat na svakodnevni život.
Nedostatak medicinske opreme i potrepština u bh. bolnicama i klinikama, uprkos 987 miliona KM potrošenih u 2003. godini, primjer je razbacivanja i nenamjenskog trošenja sredstava, koje je zdravstveni sistem ove zemlje dovelo do bankrota.
Kad su revizori Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske pregledali prošlogodišnje rashode zdravstvenih fondova u BiH, koji su iznosili tek nešto manje od milijarde KM, pronašli su neke veoma interesantne detalje.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali su sa doktorima, pacijentima i zvaničnicima za zdravstvo kako bi dobili odgovor na pitanje kako se medicinska etika srozala do te mjere da je doktorima i pacijentima dozvoljeno da pređu na drugu stranu zakona.
U osvrtu na zdravstveni sistem u BiH, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu pišu o uslugama zdravstvene zaštite iz perspektive pacijenata i zdravstvenih radnika.
Dr. Zijad Lagumdžija iz Sarajeva nedavno je postao prvi doktor u bh. historiji koji je osuđen za traženje mita od pacijenata. Iako neke od njegovih kolega tvrde da je mito izmišljen problem, drugi drže da se radi o štetnom običaju sa kojim treba prekinuti. I drugi pacijenti, poput njih troje koji su podnijeli tužbu protiv dr. Lagumdžije, mogu učiniti da se to i desi.
Bh. pacijenti “zahvalnost” izražavaju nudeći doktorima sve veće iznose gotovine, no njihovi doktori, po riječima zdravstvenih službenika i sociologa, ne govore “hvala, ali ne treba”. Kao rezultat takvog stanja, Bosna i Hercegovina se suočava sa moralnim kolapsom koji pomaže razaranju onoga što je ostalo iza gotovo propalog sistema zdravstvene zaštite.
Čini se da su spomenici kulture i historijski objekti prikraju liste prioriteta poslijeratne Bosne i Hercegovine. Ali prije nego svi dopuste da se poravna baštine ove zemlje, evo inventara onoga što gubimo.
Kantonalni ministar kulture pita se može li se na pravi način uživati u književnoj zaostavštini dobitnika Nobelove nagrade smještenoj na prvom spratu, dok se dernek odvija u prizemlju.
Posljednje poglavlje u dugotrajnoj borbi za kontrolu nad nacionalnim spomenicima i arheološkim iskopinama između Zavoda za zaštitu spomenika FBiH i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Sve su prilike da će pobijediti državna komisija.
Unatoč rastućem etičkom kolapsu u medicinskoj praksi i izostanku pomoći vlasti, još uvijek postoje doktori koji se bore za pacijente.
Najviši zvaničnici zdravstvene zaštite upiru prstom jedan u drugog po pitanju odgovornosti za bankrotiran sistem. Odgovor je jasan svima, ali niko ne želi da omogući da se nešto konačno promijeni.
Sistem zdravstvene zaštite koji može natjerati svoje pacijente da mole za smrt uzrokovan je istim onim regionalnim i političkim sukobima koji utiču i na druge aspekte života u Bosni i Hercegovini, tvrde zvaničnici Zdravstva. Međutim, iznenađujuće nizak prioritet koji javni zvaničnici daju reformama zdravstvene zaštite, mogu imati daleko veći razarajući efekat na svakodnevni život.
Nedostatak medicinske opreme i potrepština u bh. bolnicama i klinikama, uprkos 987 miliona KM potrošenih u 2003. godini, primjer je razbacivanja i nenamjenskog trošenja sredstava, koje je zdravstveni sistem ove zemlje dovelo do bankrota.
Kad su revizori Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske pregledali prošlogodišnje rashode zdravstvenih fondova u BiH, koji su iznosili tek nešto manje od milijarde KM, pronašli su neke veoma interesantne detalje.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali su sa doktorima, pacijentima i zvaničnicima za zdravstvo kako bi dobili odgovor na pitanje kako se medicinska etika srozala do te mjere da je doktorima i pacijentima dozvoljeno da pređu na drugu stranu zakona.
U osvrtu na zdravstveni sistem u BiH, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu pišu o uslugama zdravstvene zaštite iz perspektive pacijenata i zdravstvenih radnika.
Dr. Zijad Lagumdžija iz Sarajeva nedavno je postao prvi doktor u bh. historiji koji je osuđen za traženje mita od pacijenata. Iako neke od njegovih kolega tvrde da je mito izmišljen problem, drugi drže da se radi o štetnom običaju sa kojim treba prekinuti. I drugi pacijenti, poput njih troje koji su podnijeli tužbu protiv dr. Lagumdžije, mogu učiniti da se to i desi.
Bh. pacijenti “zahvalnost” izražavaju nudeći doktorima sve veće iznose gotovine, no njihovi doktori, po riječima zdravstvenih službenika i sociologa, ne govore “hvala, ali ne treba”. Kao rezultat takvog stanja, Bosna i Hercegovina se suočava sa moralnim kolapsom koji pomaže razaranju onoga što je ostalo iza gotovo propalog sistema zdravstvene zaštite.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
