BiH i dalje tranzitna zemlja za trgovinu drogom

U najnovijem izvještaju Međunarodnog biroa za narkotike i provođenje zakona BiH je ocijenjena strateški važnim područjem za trgovinu drogom. Međutim, narkotici koji uđu u zemlju, ne ostaju ovdje.

Prema izvještaju Međunarodnog biroa za narkotike i provođenje zakona, Bosna i Hercegovina (BiH) nije značajan potrošač niti proizvođač narkotika. Zahvaljujući njenom strateškom položaju između proizvođača, centara za preradu u jugozapadnoj Aziji i tržišta u Zapadnoj Evropi, BiH se još uvijek smatra prvenstveno tranzitnom zemljom za trgovinu drogom. U odnosu na prethodne godine, institucije na državnoj razini su poboljšale djelovanje u zaustavljanju protoka nezakonitih opojnih droga.

Prema posljednjim izvještajima, iz septembra 2011. godine, agencije za provedbu zakona, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), Graničnu policiju, Ministarstvo pravde Federacije BiH, Ministarstvo pravde Republike Srpske i Policiju Brčko distrikta, te godine su zaplijenili 1,3 kg heroina, 26 g kokaina, 113,5 kg marihuane, 2.298 stabljika kanabisa i 3.357 sjemenki.

U izvještaju se navodi da najveće količine droga koje uđu u BiH nastavljaju svoj put dalje, najčešće prema Zapadnoj Evropi. Regionalne skupine organizovanog kriminala sudjeluju u lokalnoj distribuciji opojnih droga. Prema procjenama koje su objavljene u strategiji, na području BiH ima oko 105.000 konzumenata narkotika.

BiH je unaprijedila saradnju sa regionalnim i međunarodnim agencijama za provedbu zakona. Granična policija, Uprava za indirektno oporezivanje i SIPA su povećali napore u sprječavanju krijumčarenja droge. Međutim, veliki izazov predstavlja nedostatak osoblja i opremljenosti Granične policije i SIPA-e.

Granična policija kontroliše tri međunarodne zračne luke u zemlji, kao i 55 međunarodnih graničnih prijelaza koji pokrivaju dužinu od 1.551 km. Granična policija se smatra jednom od najboljih graničnih servisa u Jugoistočnoj Evropi i jedna je od najfunkcionalnijih multietničkih institucija u BiH. Međutim, još uvijek postoji veliki broj nelegalnih graničnih prijelaza, uključujući ruralne caste i riječne tokove, za čiji nadzor graničnoj policiji nedostaje kapaciteta.

U izvještaju se navodi da SIPA treba biti kanal za razmjenu informacija i dokaza između lokalnih, državne i međunarodnih agencija za provođenje zakona. Međutim, saradnja između agencija i SIPA-e je često manja od optimalne.

Postoje dokazi o povezanosti i sukobima između bh. i kriminalnih organizacija u Rusiji, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, pa čak i u Južnoj Americi.

image_pdfPreuzmite PDF verziju ovog članka