Prema izvještaju Međunarodnog biroa za narkotike i provođenje zakona, Bosna i Hercegovina (BiH) nije značajan potrošač niti proizvođač narkotika. Zahvaljujući njenom strateškom položaju između proizvođača, centara za preradu u jugozapadnoj Aziji i tržišta u Zapadnoj Evropi, BiH se još uvijek smatra prvenstveno tranzitnom zemljom za trgovinu drogom. U odnosu na prethodne godine, institucije na državnoj razini su poboljšale djelovanje u zaustavljanju protoka nezakonitih opojnih droga.
Prema posljednjim izvještajima, iz septembra 2011. godine, agencije za provedbu zakona, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), Graničnu policiju, Ministarstvo pravde Federacije BiH, Ministarstvo pravde Republike Srpske i Policiju Brčko distrikta, te godine su zaplijenili 1,3 kg heroina, 26 g kokaina, 113,5 kg marihuane, 2.298 stabljika kanabisa i 3.357 sjemenki.
U izvještaju se navodi da najveće količine droga koje uđu u BiH nastavljaju svoj put dalje, najčešće prema Zapadnoj Evropi. Regionalne skupine organizovanog kriminala sudjeluju u lokalnoj distribuciji opojnih droga. Prema procjenama koje su objavljene u strategiji, na području BiH ima oko 105.000 konzumenata narkotika.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
BiH je unaprijedila saradnju sa regionalnim i međunarodnim agencijama za provedbu zakona. Granična policija, Uprava za indirektno oporezivanje i SIPA su povećali napore u sprječavanju krijumčarenja droge. Međutim, veliki izazov predstavlja nedostatak osoblja i opremljenosti Granične policije i SIPA-e.
Granična policija kontroliše tri međunarodne zračne luke u zemlji, kao i 55 međunarodnih graničnih prijelaza koji pokrivaju dužinu od 1.551 km. Granična policija se smatra jednom od najboljih graničnih servisa u Jugoistočnoj Evropi i jedna je od najfunkcionalnijih multietničkih institucija u BiH. Međutim, još uvijek postoji veliki broj nelegalnih graničnih prijelaza, uključujući ruralne caste i riječne tokove, za čiji nadzor graničnoj policiji nedostaje kapaciteta.
U izvještaju se navodi da SIPA treba biti kanal za razmjenu informacija i dokaza između lokalnih, državne i međunarodnih agencija za provođenje zakona. Međutim, saradnja između agencija i SIPA-e je često manja od optimalne.
Postoje dokazi o povezanosti i sukobima između bh. i kriminalnih organizacija u Rusiji, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, pa čak i u Južnoj Americi.
