Search
Close this search box.

Ćopiću nije smetao Šarićev novac

Prvooptuženi u slučaju pranja novca u BiH, srbijanski biznismen Zoran Ćopić, priznao je da je pokušao izvući novac od Darka Šarića, nakon što je ovaj Crnogorac osumnjičen za trgovinu drogom, ali da u tome nije uspio.

Srbijanski biznismen Zoran Ćopić je u utorak na Okružnom sudu u Banjoj Luci kazao da je veliko poljoprivredno preduzeće u Srbiji prodao Darku Šariću, prije nego je saznao da je ovaj Crnogorac umiješan u međunarodnu trgovinu kokainom.

Ćopić je u BiH optužen za pranje novca zarađenog u trgovini drogom. U optužnici se navodi da je vlasnik novca Darko Šarić, za kojim je srbijanska policija raspisala potjernicu zbog organizovanja međunarodnog lanca trgovine drogom.

Ćopić kaže da je do oktobra 2009. godine, kada je objavljeno da je Šarić povezan sa trgovinom droge, dobio značajan dio novca za Mitrosrem, preduzeće iz Srbije. Godinu ranije, Ćopić je dogovorio sa Šarićem prodaju ovog preduzeća za 27 miliona eura.

Kaže da ga je Šarić kasnije uvjeravao da su informacije o njegovoj umiješanosti u narkoposlove netačne te objašnjava da je ostao u kontaktu sa Šarićem i njegovim saradnicima kako bi naplatio ostatak novca.

Srbijanski biznismen je ispričao kako je 2004. godine postao suvlasnik firme Agrocoop iz Novog Sada u Srbiji: firma je bila vlasnik srbijanske firme Agroseme i banjalučkog Agrocoopa pa je kupovinom jednog preduzeća, prema njegovim riječima, postao istovremeno vlasnik još dviju firmi. Ćopić, također, kaže da je u narednom periodu preuzeo brojne firme u Srbiji koje su se bavile poljoprivredom.

Dvije godine nakon preuzimanja Agrocoopa kupio je Mitrosrem, jednu od najvećih poljoprivrednih firmi u Srbiji.

Ćopić navodi da su njegovi problemi počeli 2007. godine, kada je zbog velikih kiša uništen rod i prepolovljena proizvodnja Mitrosrema, a dodatni problem je bio i pad cijena poljoprivrednih proizvoda na berzi. Osim Mitrosrema, i druge njegove firme su stvorile milionske gubitke.

Naredne godine je odlučio prodati dio svojih preduzeća u Srbiji, uključujući i Mitrosrem. Kaže da je želio nadoknaditi gubitke i omogućiti ostalim preduzećima da posluju bez smetnji.

Prema njegovim riječima, početkom 2008. godine su se javljali brojni potencijalni kupci od kojih je najozbiljniji bio hrvatski Agrokor. No, pregovori sa hrvatskom firmom nisu uspjeli. Nova prilika se ukazala iste godine, kada je, kako kaže, saznao da advokat Andrija Krlović u ime Darka Šarića želi kupiti poljoprivredno zemljište u Srbiji. Šarić je, prethodno, za 30 miliona eura prodao beogradsku Štampu WAZ-u, njemačkom medijskom konzorciju.

Krajem novembra 2008. godine, na sastanku sa Šarićem u Novom Beogradu dogovorio je prodaju Mitrosrema za 27 miliona eura. Ćopić kaže da je problem bio što je Agencija za privatizaciju Srbije uslovila da Mitrosrem može kupiti samo preduzeće koje je u prethodnoj godini imalo najmanje 30 miliona eura prikazanog prihoda.

„Prevrnuo sam Beograd da nađem firmu koja je ispunjavala zahtjeve“, izjavio je Ćopić.

Kaže da je uz pomoć Branka Lazarevića, tadašnjeg šefa Kabineta ministra unutrašnjih poslova Srbije Ivice Daćića, 2009. godine došao do firme DTM. Njen vlasnik je bio Lazarevićev šura, Nikola Dimitrijević.

Plan je bio da DTM kupi Mitrosrem, da bi nakon toga Šarić kupio DTM. No, proces prenosa vlasništva trajao je dugo. Ćopić kaže da se zbog toga o načinu isplate novca usmeno dogovorio sa Šarićem.

Pošto je kupac žalio imati garanciju da će dobiti Mitrosrem, Ćopić je pristao da za direktora Mitrosrema imenuje Slobodana Kutlešića, Šarićevog saradnika, a u Upravni odbor je imenovan Andrija Krlović, Šarićev advokat.

On je potvrdio nalaz tužilaštva da je Šarić uplaćivao novac Agrocoopu preko off-shore firmi Lafino Trade i Matenico. Ćopić kaže da novac jeste kasnije uplaćivan na račune njegovih firmi u Srbiji i da je manji dio iskoristio za otkup dionica Fabrike šećera Bijeljina.

Novac je pristizao sve do jeseni 2009. godine, kada je u Urugvaju zaplijenjen brod sa više od 2 tone kokaina. Nakon što je otkriveno da je Šarić povezan sa ovom isporukom droge, Ćopić kaže da je u januaru 2010. godine zatražio od Andrije Krlovića da mu se uplati ostatak novca za Mitrosrem.

Pošto nije dobio novac, Ćopić je akcije DTM-a, a samim tim i Mitrosrem, prebacio na firmu Avio Rent Banja Luka.

Avio Rent je 2008. godine osnovao sa izvršnim direktorom TV PINK-a Miodragom Mišom Dobrićem. Bio je to prvi aviotaksi u BiH. Za direktora firme je imenovao pilota Dragu Nižola koji je, također, optužen u ovom predmetu.

Ćopić kaže da je nakon prenosa DTM-a na Avio Rent smijenio sve Šarićeve saradnike u Mitrosremu.

Srbijanski biznismen je na suđenju u utorak komentarisao i snimke njegovih telefonskih razgovora sa Šarićem i drugim povezanim osobama. Rekao je da u snimljenim materijalima nema ništa sporno jer su svi razgovori vođeni s ciljem da što prije dobije novac za Mitrosrem.

Ćopić je, također, kazao da je Fabriku šećera Bijeljina kupio novcem koji je stečan na legalan način. Dodao je da su prije njegovog hapšenja firmu kontrolisale poreska inspekcija, policija i SIPA te da ništa sporno nije nađeno.

Na ovom ročištu svjedočili su i Drago Nižol, direktor Avio Renta i Duško Šeović, koji je Ćopiću prodao kuću u Banjoj Luci.

Nižol je govorio o osnivanju i poslovanju Avio Renta. Rekao je da je za Darka Šarića čuo samo iz medija. Također, izjavio je da su svi ugovori koje je on potpisivao kao direktor ove aviokompanije zaključeni prije nego što je javnost saznala za Šarićeve ilegalne poslove.

Specijalni tužilac Slobodan Ćelić je najavio da će na sljedećem ročištu, zakazanom za 20. juni 2012. godine, unakrsno ispitati Ćopića i Nižola, a odbrana će kao svjedoka pozvati Milivoja Pavlovića, generalnog direktora Agrocoopa iz Novog Sada.

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

POVEZANE VIJESTI

SUISSE SECRETS

#istražioCIN

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.