Search
Close this search box.

“Crvene stijene” na Romaniji novo zaštićeno područje

“Crvene stijene” na planini Romaniji, karakteristične po atraktivnim pejzažima, 46. su zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini.

Spomenik prirode “Crvene stijene” koji se rasprostire na zapadnoj strani planine Romanije proglašen je zaštićenim područjem odlukom Vlade Republike Srpske (RS). Ovo područje obuhvata površinu od oko 15 hektara u općinama Pale i Sokolac.

“Crvene stijene” su 34. zaštićeno područje u RS-u, odnosno 46. zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini (BiH).

Planinarsko društvo “Glasinac” iz Sokoca pokrenulo je još 2017. godine inicijativu za zaštitu ovog dijela Romanije. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa izradio je Studiju zaštite, a Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju pripremilo Odluku o proglašenju.

Vera Mijatović iz društva “Glasinac” kaže da ovaj kraj ima značajan prirodni i turistički potencijal, kao i brojne resurse: “I biljna i životinjska staništa, recimo, divljih životinja, zatim različitih biljnih vrsta među kojima je, evo sad se ispostavilo, 10 endemičnih vrsta biljaka za prostor Balkana“.

U okviru zaštićenog područja nalazi se i alpinistička staza Via ferata “Sokolov put” duga 350 i visoka 160 metara.

Ovim će prirodnim dobrom upravljati šumska gazdinstva “Jahorina” iz Pala i “Romanija” iz Sokoca.  Prema važećim propisima, upravljači su dužni u roku od pola godine donijeti Program upravljanja, a u roku od dvije godine Plan upravljanja. Ovim dokumentima propisuju se mjere i ciljevi u daljnjoj zaštiti i očuvanju “Crvenih stijena”.

Na području općine Sokolac ovo je treće zaštićeno područje. Od 2015. godine zaštićeni su spomenici prirode pećine “Pod lipom” i “Girska pećina”. U susjednoj općini Pale pod zaštitom su dva spomenika prirode Pećina „Orlovača” od 2011. godine i pećina “Mokranjska Miljacka” od prošle godine.

Pod zaštitom je još 12 područja u Federaciji BiH. CIN je 2020. godine pisao da su zaštićena područja, uprkos stavljanju pod zaštitu, ugrožena nekontrolisanom eksploatacijom, privatnim interesima, ali i zanemarivanjem nadležnih ustanova.

Zaštićena područja bez zaštite
Nekontrolisane eksploatacije, privatni interesi i nedovoljna briga nadležnih ustanova ugrožavaju zaštićena prirodna dobra u Bosni i Hercegovini.

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

POVEZANE VIJESTI

SUISSE SECRETS

#istražioCIN