“Crvene stijene” na Romaniji novo zaštićeno područje

“Crvene stijene” na planini Romaniji, karakteristične po atraktivnim pejzažima, 46. su zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini.

Spomenik prirode “Crvene stijene” koji se rasprostire na zapadnoj strani planine Romanije proglašen je zaštićenim područjem odlukom Vlade Republike Srpske (RS). Ovo područje obuhvata površinu od oko 15 hektara u općinama Pale i Sokolac.

“Crvene stijene” su 34. zaštićeno područje u RS-u, odnosno 46. zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini (BiH).

Planinarsko društvo “Glasinac” iz Sokoca pokrenulo je još 2017. godine inicijativu za zaštitu ovog dijela Romanije. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa izradio je Studiju zaštite, a Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju pripremilo Odluku o proglašenju.

Vera Mijatović iz društva “Glasinac” kaže da ovaj kraj ima značajan prirodni i turistički potencijal, kao i brojne resurse: “I biljna i životinjska staništa, recimo, divljih životinja, zatim različitih biljnih vrsta među kojima je, evo sad se ispostavilo, 10 endemičnih vrsta biljaka za prostor Balkana“.

U okviru zaštićenog područja nalazi se i alpinistička staza Via ferata “Sokolov put” duga 350 i visoka 160 metara.

Ovim će prirodnim dobrom upravljati šumska gazdinstva “Jahorina” iz Pala i “Romanija” iz Sokoca.  Prema važećim propisima, upravljači su dužni u roku od pola godine donijeti Program upravljanja, a u roku od dvije godine Plan upravljanja. Ovim dokumentima propisuju se mjere i ciljevi u daljnjoj zaštiti i očuvanju “Crvenih stijena”.

Na području općine Sokolac ovo je treće zaštićeno područje. Od 2015. godine zaštićeni su spomenici prirode pećine “Pod lipom” i “Girska pećina”. U susjednoj općini Pale pod zaštitom su dva spomenika prirode Pećina „Orlovača” od 2011. godine i pećina “Mokranjska Miljacka” od prošle godine.

Pod zaštitom je još 12 područja u Federaciji BiH. CIN je 2020. godine pisao da su zaštićena područja, uprkos stavljanju pod zaštitu, ugrožena nekontrolisanom eksploatacijom, privatnim interesima, ali i zanemarivanjem nadležnih ustanova.

Zaštićena područja bez zaštite
Nekontrolisane eksploatacije, privatni interesi i nedovoljna briga nadležnih ustanova ugrožavaju zaštićena prirodna dobra u Bosni i Hercegovini.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) dostupan je i na mobilnim uređajima, a aplikaciju možete preuzeti na Google Play i App Store prodavnicama.

Centar za istraživačko novinarstvo je nosilac certifikata

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Posljednje vijesti

NASLOVNA
Pokrenut trening program istraživačkog novinarstva na Fakultetu političkih nauka u partnerstvu sa CIN-om
Studenti i novinari imat će priliku učiti o metodama i tehnikama istraživačkog novinarstva kroz praktičan trening koji će se održavati u okviru trening programa...
NASLOVNA
Analiza presude za klevetu Kantonalnog suda u Širokom Brijegu
Presuda Kantonalnog suda u Širokom Brijegu, kojom je odlučeno da je CIN odgovoran za klevetu u tekstovima o firmi „Lager“ iz Posušja, u direktnoj je suprotnosti...
NASLOVNA
PRIJAVITE SE: Drugi poziv lokalnim NVO za dodjelu malih grantova za praćenje budžeta
Program je namijenjen predstavnicima lokalnih nevladinih organizacija iz cijele BiH kojima su u fokusu rada monitoring javnih bužeta i zagovaranje, antikorupcijska...
Učitaj još

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.