“Crvene stijene” na Romaniji novo zaštićeno područje

“Crvene stijene” na planini Romaniji, karakteristične po atraktivnim pejzažima, 46. su zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini.

Spomenik prirode “Crvene stijene” koji se rasprostire na zapadnoj strani planine Romanije proglašen je zaštićenim područjem odlukom Vlade Republike Srpske (RS). Ovo područje obuhvata površinu od oko 15 hektara u općinama Pale i Sokolac.

“Crvene stijene” su 34. zaštićeno područje u RS-u, odnosno 46. zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini (BiH).

Planinarsko društvo “Glasinac” iz Sokoca pokrenulo je još 2017. godine inicijativu za zaštitu ovog dijela Romanije. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa izradio je Studiju zaštite, a Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju pripremilo Odluku o proglašenju.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

Vera Mijatović iz društva “Glasinac” kaže da ovaj kraj ima značajan prirodni i turistički potencijal, kao i brojne resurse: “I biljna i životinjska staništa, recimo, divljih životinja, zatim različitih biljnih vrsta među kojima je, evo sad se ispostavilo, 10 endemičnih vrsta biljaka za prostor Balkana“.

U okviru zaštićenog područja nalazi se i alpinistička staza Via ferata “Sokolov put” duga 350 i visoka 160 metara.

Ovim će prirodnim dobrom upravljati šumska gazdinstva “Jahorina” iz Pala i “Romanija” iz Sokoca.  Prema važećim propisima, upravljači su dužni u roku od pola godine donijeti Program upravljanja, a u roku od dvije godine Plan upravljanja. Ovim dokumentima propisuju se mjere i ciljevi u daljnjoj zaštiti i očuvanju “Crvenih stijena”.

Na području općine Sokolac ovo je treće zaštićeno područje. Od 2015. godine zaštićeni su spomenici prirode pećine “Pod lipom” i “Girska pećina”. U susjednoj općini Pale pod zaštitom su dva spomenika prirode Pećina „Orlovača” od 2011. godine i pećina “Mokranjska Miljacka” od prošle godine.

Pod zaštitom je još 12 područja u Federaciji BiH. CIN je 2020. godine pisao da su zaštićena područja, uprkos stavljanju pod zaštitu, ugrožena nekontrolisanom eksploatacijom, privatnim interesima, ali i zanemarivanjem nadležnih ustanova.

Zaštićena područja bez zaštite
Nekontrolisane eksploatacije, privatni interesi i nedovoljna briga nadležnih ustanova ugrožavaju zaštićena prirodna dobra u Bosni i Hercegovini.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) dostupan je i na mobilnim uređajima, a aplikaciju možete preuzeti na Google Play i App Store prodavnicama.

Centar za istraživačko novinarstvo je nosilac certifikata

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Posljednje vijesti

Dusko_Radun
Federalnom delegatu Dušku Radunu drugi put oduzeti mandati zbog presude
Centralna izborna komisija BiH je drugi put za šest godina oduzela mandate Dušku Radunu zbog počinjenih krivičnih djela na mjestu načelnika Bosanskog Grahova.
Fikret Abdić
Osuđen bivši načelnik Velike Kladuše Fikret Abdić
Kantonalni sud u Bihaću je nepravosnažno osudio Fikreta Abdića za zloupotrebu položaja na tri i po godine zatvora i nadoknadu štete od skoro pola miliona maraka...
NASLOVNA_Ibrahim Hasanagic
Sud donio odluku nakon priče „Državna tajna o vojnim invalidima“
Kantonalni sud u Bihaću donio je pravosnažnu presudu prema kojoj je CIN prouzrokovao štetu ugledu Ibrahima Hasanagića, ratnog vojnog invalida iz Bihaća, objavljivanjem...
Učitaj još

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.