Search
Close this search box.

Kleveta krivično djelo u Republici Srpskoj

Poslanici NSRS-a su usvojili izmjene i dopune Krivičnog zakonika po kojima je kleveta postala krivično djelo novčano kažnjivo i uz mogućnost kazne zatvora. Medijska zajednica mjesecima upozorava da će ovaj zakon ograničiti slobodu izražavanja.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) su sa 47 glasova za i 16 protiv podržali uvođenje klevete u Krivični zakonik za koju je propisana novčana kazna od 1.000 do 6.000 maraka.

Zakon predviđa maksimalnu kaznu zatvora za klevetu do dva mjeseca za osuđene koji ne budu mogli otplatiti novčanu kaznu. Dan proveden u zatvoru iznosi 100 KM.

U odnosu na nacrt zakona, a nakon održanih javnih rasprava, novčane kazne s maksimalnih 120.000 KM smanjene su na 6.000 KM. Uvreda je izbačena iz nacrta zakona, tako da se ona i dalje tumači kao prekršaj.

Miloš Bukejlović, ministar pravde RS-a, rekao je da kriminalizacija klevete, između ostalog, ima svoje uporište u Ustavu RS-a koji propisuje da su „ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični i porodični život nepovredivi“. Ovo je ministarstvo predlagač izmjena zakona, a na kojima je posebno insistirao predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Izmjene zakona predviđaju da će se utvrđivanje povrede časti i ugleda ubuduće dokazivati u krivičnom umjesto, kao do sada, u parničnom postupku. Svako ko o drugom iznosi „nešto neistinito“ putem „štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže, na javnom skupu ili je na neki drugi način postalo dostupno većem broju lica kazniće se novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM“. Ako je taj sadržaj doveo do „teških posljedica za oštećenog“, predviđena je novčana kazna od 3.000 do 6.000 KM.

Medijski radnici, aktivisti i građani su mjesecima ukazivali da se na ovaj način nastoji ugušiti sloboda govora i da će posljedice za izgovorenu javnu riječ, mišljenje i kritiku osim novinara snositi i građani. Mišljenja su da političari kao nosioci javnih funkcija podliježu većoj kritici javnosti i da zbog toga trebaju imati veću toleranciju na kritiku.

Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba i predsjednik Kluba novinara Banja Luka, kaže da se novinarska zajednica neće predati i da će iskoristiti sva pravna sredstva za obaranje zakona.

“Zakon sada ide na Vijeće naroda RS-a koje ga mora proći, zatim kod predsjednika na potpisivanje i objavljivanje u Službenom glasniku, nakon čega nam vjerovatno ostaje pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti ovog zakona pred Ustavnim sudom Republike Srpske”, kaže Vukelić.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH kaže da strahuje da sada može doći do samocenzure kod određenog broja medija i nevladinih organizacija.

“Ovo što su zapravo smanjili novčane sankcije i izbacili uvredu kao krivično djelo opet nije otklonilo posljedice koje će kriminalizacija klevete, pa i druga krivična djela koja su propisana, imati za sve. U suštini i dalje ćemo ovim dobiti mogućnost krivičnog progona za izgovorenu riječ, napisanu riječ ili neku objavljenu informaciju”, kaže Korajlić.

I dugogodišnji sudija, a sada advokat, Đorđe Stojaković smatra da će se na ovaj način mediji ušutkati: „Novinar neće smjeti od sada ništa da objavi.“

U Krivični zakonik dodan je i novi član koji se odnosi na neovlašteno objavljivanje i prikazivanje „tuđeg spisa, portreta, fotografije, video-zapisa, filma ili fonograma ličnog karaktera“. Svako ko objavi ili prikaže navedene sadržaje koji mogu našteti osobi na koju se odnose, a bez njene prethodne saglasnosti, kazniće se kaznom zatvora od dvije godine pa do deset godina ukoliko to dovede do smrtnih posljedica oštećene osobe.

Ukazujući na nedavni slučaj samoubistva mladića iz Laktaša zbog objavljenog videosnimka, Vukelić kaže da je saglasan da se ova oblast mora urediti, ali da ovaj član treba konkretizovati.

“Previše opširno ostavljeno i na odlučivanje sudijama da kažnjavaju novinare što objave nečiju fotografiju bez dozvole”, kaže Vukelić.

Mete su iscrtane, novinari se s razlogom plaše
Novinari koji su javno kritikovali prijedlog vlasti u Republici Srpskoj o kriminalizaciji klevete postali su mete uvreda i napada.

Iako u RS-u postoji Zakon o zaštiti od klevete koji predviđa parnični postupak i naknadu štete, poslanici su u martu ove godine predložili kriminalizaciju klevete. U maju su održane javne rasprave u Banjoj Luci, Bijeljini, Trebinju i Istočnom Sarajevu na kojima su novinari, predstavnici nevladinih organizacija i građani iznijeli svoje primjedbe na izmjene ovog zakona i zatražili povlačenje Zakona iz parlamentarne procedure. Većina njih smatra da je krajnji cilj ovih zakonskih izmjena zaštita političara koji su na vlasti.

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

POVEZANE VIJESTI

SUISSE SECRETS

#istražioCIN