Search
Close this search box.

Korak ka transparentoj potrošnji javnog novca

Centar za istraživačko novinarstvo i partnerske organizacije „Futura“ i Centar za istraživanja i studije GEA predstavili su rezultate trogodišnjeg projekta Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za monitoring javnih budžeta koji je ukazao na mehanizme unapređenja transparentnosti potrošnje javnog novca na svim nivoima vlasti u BiH.

Sarajevski Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), banjalučka GEA i mostarska „Futura“ su se prethodne tri godine aktivno bavili unapređivanjem procedura korištenja javnog novca, povećanjem nivoa znanja građana o provođenju budžeta i pozivanjem javnih službenika na odgovorno trošenje javnih sredstava.

Projekat Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za monitoring javnih budžeta, koji je ujedinio ove tri organizacije, uspješno je završen i njegovi rezultati su direktno doprinijeli borbi protiv korupcije kroz unapređenje transparentnosti korištenja javnih fondova i kroz uspostavljanje procedura kojim se omogućava jednak pristup javnom novcu svim građanima.

U sklopu projekta je kreirano pet dokumenata (policy paper) koji su identificirali probleme i dali preporuke za: unapređenje budžetske transparentnosti, bolje kontrole i raspodjele budžetskog novca te sprečavanje zloupotreba javnog novca.

Marko Martić iz GEA-e kaže da iza ovih dokumenata stoje višemjesečne analize budžetskih procesa na svim nivoima vlasti u BiH: od planiranja, donošenja, izvršenja i praćenja budžeta u institucijama do podnošenja izvještaja o potrošnji novca građana.

„Važno nam je bilo prepoznati sistemske greške. U tom procesu smo uočili niz slabosti institucija kao što su: nisko učešće javnosti i nevladinih organizacija u praćenju budžeta, donošenje budžeta bez javne rasprave, nepravilni rebalansi budžeta, netransparentni izvještaji o izvršenju budžeta i slično“, rekao je Martić.

Detaljne analize budžetskih procesa u Bosni i Hercegovini (BiH) su iznjedrile i konkretne preporuke za donosioce odluka za unapređenje provođenja budžeta. Okrugli stolovi i javne rasprave organizirane u sklopu projekta su doprinijele umrežavanju predstavnika institucija, privatnog sektora i civilnog društva u zajedničkom cilju borbe protiv korupcije i transparentnog korištenja javnog novca.

Martić dodaje kako je odziv predstavnika institucija na ovim događajima bio veliki, što je učvrstilo dijalog na zajedničkom rješavanju problema.

Iako je projekat ukazao na praktične mehanizme koje je neophodno unaprijediti u različitim procesima izvršenja budžeta na različitim nivoima vlasti, direktorica CIN-a Leila Bičakčić smatra da efekti i rezultati projekta tek trebaju doći na red.

„Potrebna je spremnost organa uprave da prihvate preporuke koje dolaze iz civilnog društva, odnosno uključe širu javnost u procese donošenja odluka i praćenje svega onoga što podrazumijeva potrošnju javnog novca. Nažalost, sama reakcija javnih organa često se ne dešava njihovom voljom, već je potrebno izvršiti dodatni pritisak“, rekla je Bičakčić.

CIN je u sklopu projekta realizirao istraživačke priče koje su ukazale na konkretne probleme u sistemu te zloupotrebu javnog novca, a koje su rezultirale reakcijama vlasti i istražnih organa.

Vozači neće plaćati skuplju registraciju u korist privatnika
Vozači u BiH neće plaćati skuplju registraciju vozila jer je stavljen van snage Pravilnik o registraciji vozila koji je nezakonito donio Vojin Mitrović, bivši državni ministar komunikacija i prometa, o čemu je CIN ranije pisao.

Jedan od učesnika u projektu, ekonomski analitičar Faruk Hadžić, smatra da se civilno društvo u BiH suočava s izazovima praćenja potrošnje javnog novca zbog oskudnog znanja o procesima donošenja i provođenja budžeta, ali i zbog načina na koji institucije nepravilno prikazuju budžete.

„Često su neke stavke u budžetu upakovane tako da teško možete i shvatiti gdje zapravo ide novac. Stoga je važno podizati ekonomsku pismenost građana, što će dovesti do kritičkog razmišljanja o informacijama koje im plasiraju donosioci odluka. Neznanje je velika moć donosioca odluka, a koje u konačnici dovodi do manipulacija sa javnim novcem“, rekao je Hadžić.

U sklopu projekta je provedno i anketiranje građana i predstavnika organizacija civilnog društva kroz 28 upitnika koji su pokazali da većina ne razumije korupciju i budžetske procese.

Marin Bago iz „Future“ kaže da je suština problema praćenja toka javnog novca u nedovoljnim kapacitetima organizacija koje bi mogle odgovoriti ovom zadatku.

„U BiH je više od 27 hiljada organizacija civilnog društva, a naše analize su pokazale da shodno njhovom razumijevanju korupcije, ciljevima i željama mogu pratiti budžete u tek sedam-osam gradova. Kvalitetno istraživanje je temelj svega i stoga smo u svim našim djelovanjima tako pristupali. Znanje o budžetskim procesima se mora imati, ali je trenutno pitanje ko će ih pratiti“, zaključio je Bago.

Kroz projekat je uspostavljena i permanentna baza podataka svih rezultata projekta koji će ostati kao edukacijski modeli za organizacije civilnog društva i ostale zainteresovane aktere u kontekstu monitoringa javne potrošnje.

Projekat Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za monitoring javnih budžeta su finansirali Evropska unija i The Balkan Trust for Democracy putem USAID-a.

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

POVEZANE VIJESTI

SUISSE SECRETS

#istražioCIN