Vlada RS-a izgubila priliku da naplati 128 miliona maraka u stečajnim postupcima

Vlada Republike Srpske (RS) nije naplatila 128 miliona KM svojih potraživanja koje je imala u firmama koje su u periodu od početka 2008. do sredine 2011. godine otišle pod stečaj.

U reviziji učinka stečajnih postupaka Glavne službe za reviziju javnog sektora RS-a je navedeno da je prilika za naplatu potraživanja propuštena zbog neregularnih stečajnih postupaka. U izvještaju je navedeno da je u promatranom periodu pokrenuto oko 420 a zaključeno oko 370 stečajnih postupaka.

Dva osnovna cilja stečaja su namirenje povjerilaca i eliminisanje dužnika iz privrednog života jedne zemlje da bi se resursi neprofitabilnih preduzeća preusmjerili tamo gdje će biti efikasno upotrijebljeni.

U izvješaju je navedeno da su najveći povjerioci u stečajnim postupcima institucije javnog sektora, radnici i javna preduzeća. Institucije javnog sektora imaju najveća potraživanja, ali i najmanji stepen naplate. Ne postoji jedinstven pristup prijavama potraživanja institucija javnog sektora.

Vlada RS-a se uključila u stečajne postupke na način da je kupila 22 preduzeća u stečaju. Za to je iz budžeta izdvojeno oko 65 miliona maraka, plus dodatnih 75 miliona maraka za socijalno zbrinjavanje radnika. Podaci iz Ministarstva industrije Republike Srpske pokazuju da kupljena preduzeća uglavnom posluju sa gubitkom i imaju probleme tehnološke zastarjelosti opreme, starosne strukture radnika, nedostatak obrtnih kapitala i slično, što reviziju navodi na zaključak da entitetska vlada nije ostvarila ciljeve zacrtane kupovinom. Vladin cilj je bio učiniti preduzeća atraktivnijim za prodaju.

Glavna služba za reviziju je upozorila da stečajni postupci u firmama koje nisu bile platežno sposobne nisu pokrenuti pravovremeno. Zakonski rok za pokretanje stečajnog postupka je 60 dana od dana kada firma ne može plaćati svoje obaveze. Revizori su došli do podataka da je polovina preduzeća bila platežno nesposobna duže od dvije godine, a oko 30% njih i duže od četiri godine. Nepravovremenim pokretanjem stečajnih postupaka je propuštena prilika da se sačuva imovina preduzeća.

Revizori upozoravaju da ne postoji jedinstven sistem praćenja platežne nesposobnosti privrednih subjekata. Nije definisano koja institucija prati platežnu nesposobnost privrednih subjekata, kome se informacije dostavljaju i koje se aktivnosti preduzimaju na osnovu tih informacija.

Revizori, također, navode da se troškovi vođenja stečajnih postupaka kreću čak i do 90% vrijednosti imovine preduzeća u stečaju. Glavni razlozi enormnih troškova jesu dužina trajanja stečajnih postupaka i visina naknada lica angažovanih u stečajnim postupcima.

Ne postoje zvanična statistika o broju preduzeća koja su nakon privatizacije otišla u stečaj te podaci o stepenu namirenje povjerilaca i gubicima po okončanim stečajnim postupcima. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su utvrdili da je u desetogodišnjem periodu pokrenut stečajni postupak za više od 2.400 firmi u BiH. Završeno je blizu 1.900 postupaka, od čega je najveći broj njih okončan likvidacijom – prestankom postojanja preduzeća.

Mnoga od ovih preduzeća su nakon privatizacije planski uništena kroz nezakonite stečajne postupke, kako bi se većinski vlasnici riješili obaveza prema radnicima i prisvojili imovinu privatizovanih preduzeća.