Gerald Gahima, kontroverzni sudac iz Ruande, koji je u aprilu ove godine imenovan u Vijeće za ratne zločine BiH podnijet će ostavku.
Kako se suđenja za ratne zločine vraćaju u BiH gdje je sve i počelo, advokati odbrane kažu da su suočeni sa smiješno malim honorarima, te da njihovim klijentima predstoji suđenja na pristrasnim sudovima. Tužioci su jednako nezadovoljni jer moraju pregledati navode protiv 5.900 osoba, te se nositi sa osumnjičenim koje potencijalni svjedoci, pa čak i policija koja bi trebala voditi istragu protiv njih smatraju herojima. Problemi sa kojima se suočavaju obje strane dovode nas do pitanja kredibiliteta novog sistema.
Ukoliko se Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija i Crna Gora ne usaglase oko sporazuma o izručivanju i suradnji u vezi sa ratnim zločinima, novi Sud BiH bi mogao na kraju suditi samo Bošnjacima. Da li će pravda biti zadovoljena ukoliko se ne riješi pitanje regionalne saradnje?
Sudski zvaničnici i drugi kažu da je zaštita svjedoka najveći izazov s kojim će se suočiti sudski sistem. I dok Vijeće za ratne zločine pri Sudu BiH ima program zaštite svjedoka tokom suđenja, većini ratnih zločinaca će biti suđeno na okružnim i kantonalnim sudovima koji ne pružaju gotovo nikakvu zaštitu.
Za mnoge, nedavno rekonstru-isana zgrada Suda BiH služi za primjer novih standarda u sudstvu. Međutim, mnogobrojni Srbi ovu zgradu pamte kao bivši Bošnjački vojni sud. Oni tvrde da im je tamo suđeno i da su podvrgavani torturi, te da bivši zvaničnici vojnih sudova sada rade u reformisanom sistemu državnog suda.
Bosna i Hercegovina će uskoro dobiti prve predmete iz Međuna-rodnog krivičnog suda u Hagu. Iako novo Vijeće za ratne zločine ima međunarodne sudije i eksperte, novu opremu i 16 miliona eura za naredne dvije godine, većina predmeta će završiti na okružnim i kantonalnim sudovima, koji su preopterećeni, imaju premalo sredstava i nikakve uslove za vođenje tako kompleksnih predmeta.
Uprkos uvjerljivim izjavama, ceremonijama i priči u protekle dvije godine kako je Bosna i Hercegovina spremna za suđenja za ratne zločine, Vijeće za ratne zločine još uvijek nije sudilo niti jedan predmet. Umjesto toga, bit će već kraj godine kada ovaj eksperiment od 16 miliona eura započne suđenje za svoj prvi predmet.
Zatvorenicima je možda bolje da ostanu u Hagu, nego da budu prebačeni u opasne i oronule zatvore u Bosni i Hercegovini. Ogromna razlika između pritvorske jedinice novog Vijeća za ratne zločine i resursa koji su na raspolaganju nižerangiranim sudovima su samo jedan od problema s kojima je suočen posljedni pokušaj međunarodne zajednice na uspostavi pomirenja među etničkim grupama u BiH.
Abduladhimu Maktoufu, prvom osuđenom za ratni zločin pred Sudom BiH izrečena je kazna zatvora u trajanju od pet godina. Međutim, slučaj Maktouf pokazuje kako se rat i zločin na čudan način miješaju u Bosni i Hercegovini, te kako iza prvog predmeta ratnog zločina stoji puno toga što nije vezano za sam ratni zločin.
Vijeće za ratne zločine i komisije za istinu i pomirenje pružaju nadu da će se promijeniti osjećaji sve tri strane u konfliktu. Međutim, i pored toga što su međunarodni donatori osigurali 16 miliona eura za period od dvije godine, sudski posmatrači, međunarodni stručnjaci, pa čak i članovi Suda se slažu da postoje mnogobrojni logistički i politički problemi koji ugrožavaju njegov uspjeh.
Tužitelj iz Ruande, koji je zajedno sa još sedam međuna-rodnih sudija početkom ove godine imenovan u Vijeće za ratne zločine, stigao je u Sarajevo sa posebnim iskustvom bavljenja genocidom. Međutim, sudija Gerald Gahima u Africi je ostavio neodgovorena pitanja vezana za njegove financije i obnašanje javne funkcije.
Istraživanje provedeno na teritoriji cijele zemlje pokazalo je da su građani BiH skeptični da novo Vijeće za ratne zločine može učiniti dovoljno na uspostavi pomirenja među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
