Prijave protiv ilegalnih šljunčara

Službenici Policijske uprave Doboj su na rijeci Bosni utvrdili nelegalnu eksploataciju šljunka, vrijednog više od dva miliona maraka.
Ilegalna eksploatacija šljunka_Bosna

Policijska uprava Doboj je krajem septembra 2021. godine podnijela izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Doboj zbog sumnje da su vlasnici i uposlenici firmi „Drvoprerada Đurić“ iz Dervente i „Plosko“ iz Doboja vršili nezakonitu eksploataciju šljunka na obalama rijeke Bosne.

Pero Đurić, vlasnik i direktor „Drvoprerade Đurić“, osumnjičen je da je od 2017. do marta 2021. godine u blizini korita rijeke Bosne bez dozvole vršio iskop više od 240.000 kubnih metara prirodnog šljunka i pijeska te prodavao domaćim kupcima. Prema podacima Policijske uprave, vrijednost iskopanog šljunka je veća od 2,3 miliona maraka. Pijesak i šljunak je dalje prodavao, ne plaćavši naknade za mineralne sirovine. Na taj način je oštećen budžet Republike Srpske (RS) i Grada Doboja za skoro 141 hiljadu maraka.

Također, Nenad Ploskić je osumnjičen da je naložio radnicima firme „Plosko“ da bez dozvola vrše eksploataciju, odvoz i separaciju šljunka i pijeska na području Doboja. Prema policijskom izvještaju, šljunak su kopali do 13. aprila 2021. godine.
Neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju minerala u slivu rijeke Bosne“ se obratila Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a sa inicijativom za promjenu zakonskih i podzakonskih akata kako bi se poboljšalo upravljanje vodotocima.

„Da bi unaprijedili tu oblast, mi smo predložili da se u proces nadgledanja kontrole tih šljunkara uključi i javna ustanova Vode Srpske. To je do sada radilo pet inspektora. Znači, oni pređu od Trebinja do Novog Grada, kako kažu nama, pređu 30 hiljada kilometara“, kaže Ljubinko Đurić, koordinator ove grupe.

Iz Ministarstva su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) rekli da ne postoji dovoljno vodnih inspektora i da Zakon o vodama treba usaglasiti sa zakonom u Federaciji Bosne i Hercegovine i sa normama Evropske unije.

„Realno je da mi težimo tome da uđemo u izmjenu Zakona o vodama i već smo pripremili – provodimo svoje procedure, provodimo svoje aktivnosti, pripremamo se – međutim, to je mnogo, mnogo šira priča od samo šljunka“, rekao je Milan Gavrić, pomoćnik ministra.

Obećana zemlja za ilegalne šljunčare
Ilegalne šljunčare izgrizle su obale rijeka u Republici Srpskoj. Kopajući šljunak gdje stignu, pojedinci i firme kradu javno dobro, ugrožavajući i sigurnost mještana. Nadležne institucije znaju za to, ali im se ne suprotstavljaju.

O nelegalnoj eksploataciji šljunka CIN je pisao prije godinu dana. Novinari su obišli dvadesetak kilometara obale Bosne u Šamcu i Doboju i naišli na stotine duluma raskopane riječne obale. Iz Javnog preduzeća „Vode Srpske“ je objašnjeno da ilegalna iskopavanja mogu spriječiti samo policija i Inspektorat RS-a koji imaju pravo kažnjavati šljunčare bez dozvola za rad. I tada su novinari CIN-a utvrdili da ne postoji dovoljno vodnih inspektora koji bi kotrolisali nelegalne šljunčare. Istraživanje je pokazalo da nadležni ne znaju koliko je ovog materijala ilegalno izvađeno i prodato.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

POVEZANE OBJAVE

Bijeli hljeb_CIN
„Bijeli hljeb“ kao godišnji odmor

Građani BiH u ovoj godini plaćaju skoro 1,5 miliona KM „bijelog hljeba“ za 81 gradskog i općinskog funkcionera. Skoro svaki drugi je nastavio mandat ili posao u sopstvenoj firmi.

Političari profitiraju na krivoj Drini

Zbog neutvrđene granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, njihove institucije ne kontrolišu 3.600 hektara zemlje uz Drinu. To bezvlašće odgovara lokalnim političarima koji ilegalno vade šljunak na ovom području.

Zaštićena područja bez zaštite

Nekontrolisane eksploatacije, privatni interesi i nedovoljna briga nadležnih ustanova ugrožavaju zaštićena prirodna dobra u Bosni i Hercegovini.

SUISSE SECRETS

#istrazioCIN