Search
Close this search box.

Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini

Zaštićeno područje je geografski prostor koji se zbog svojih prirodnih, bioloških, kulturnih ili historijskih vrijednosti stavlja pod zaštitu države da bi se očuvao i zakonom zaštitio od različitih utjecaja i propadanja. U Bosni i Hercegovini (BiH) je zaštićeno 46 područja − 34 u Republici Srpskoj, 12 u Federaciji BiH dok u Brčko distriktu do sada nije stavljeno pod zaštitu nijedno područje. Među njima je i Hutovo blato, koje je još zaštićeno i međunarodnom Ramsarskom konvencijom o vlažnim staništima. Ista konvencija tretira i Livanjsko polje i močvaru Bardača, ali oni nisu pod domaćom zaštitom. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su prikupili podatke o ovim područjima i objedinili ih u bazi podataka. U bazi, uz osnovne podatke o svakom od njih, možete pronaći i njihove specifičnosti, dozvoljene i zabranjene aktivnosti na tom prostoru, akte o proglašenju te fotografije zaštićenih područja.

Resize the map
48 Rezultat(a)
Osnovno
  • Osnovno
  • Datum (Najnovije prvo)
  • Datum (Najstarije prvo)
  • Naziv A do Ž
  • Naziv Ž do A
DETALJNA PRETRAGA
Ključna riječ
Kategorija
Loading

Pećina je udaljena od Pala 10, a od Sarajeva 15 kilometara. Jedna je od rijetkih pećina koja je otvorena za turističke posjete. Ukupna dužina istraženih pećinskih kanala iznosi oko 2.500 metara, dok je za turiste dostupan dio kanala od 560 metara.…

Stablo žute bukve nalazi se u zaseoku Stolići. Osnovna vrijednost ovog prirodnog dobra je to što predstavlja, prema dostupnim podacima, jedini takav varijetet bukve u Evropi.…

Оsnovne karakteristike pećine „Rastuša“ su: аtraktivnost pećinskog nakita, bogato arheološko, paleontološko i biospeleološko nalazište. Udaljena je od centra Teslića 12 kilometara i nalazi se kod sela Rastuša.…

Pećina je smještena u Ledanskoj uvali, u zaseoku Vučija Poljana. Jama je ispunjena masivnim atraktivnim ledenim naslagama koje sačinjavaju: ledeni stalagmiti, stalaktiti, povijeni stalaktiti i salivi.…

Pećina je bogata atraktivnim pećinskim nakitom koji čine masivni oblici pećinskih stubova, stalagmiti, stalaktiti i raznobojni salivi koji najvećim dijelom ispunjavaju sve dvorane i kanale pećine.…

Pećina „Đatlo“ je podzemni objekat sa razgranatim kanalima, razvijenim u tri nivoa. Kanali su fosilni ostaci nekadašnjeg vodenog toka. Nalazi se na Koritskoj visoravni, 17 km od Gacka.…

Pećina se nalazi na brdu Doli i udaljena je šest kilometara od Trebinja. Odlukom Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Sarajeva bila je zaštićena od 1957. godine pod imenom „Pećina u Dolama“.…

„Girska pećina“ je smještena na sjeveroistočnim padinama planine Ozren. Predstavlja hidrološki aktivnu pećinu izvorskog tipa sa prostranim glavnim kanalom i tri sporedna kanala dužine 1.300 metara.…

Pećina „Ledenjača“ u Miljevini je značajna prvenstveno zbog arheološke vrijednosti. Prostor je nekadašnjeg boravka prahistorijskih ljudi i jedna je od pećina u RS-u kod kojih postoje prahistorijski crteži ispred ulaza.…

Ukupnom dužinom 2.800 metara „Velika pećina“ je jedna od najdužih pećina. Nalazi se između Bileće i Berkovića. U istom speleološkom sistemu nalazi se i Jama „Zvonuša“.…

Pećina „Kuk“ je smještena u klisuri rijeke Bistrice, između Kalinovika i Foče. Sastoji se od nekoliko kanala, razvijenih u dva nivoa, ukupne dužine 688 metara.…

Stablo oraha koje se nalazi u Novoj Topoli zaštićeno je pod nazivom Spomenik prirode „Lijevčanski knez“. Izdvaja se svojim dimenzijama, obimom od 637 cm, starošću i vitalnošću te se kao takvo ubraja u red jedinstvenih stabala u Republici Srpskoj.…

STROGI REZERVAT PRIRODE

 

Ova područja su zaštićena radi biološke raznolikosti i eventualnih geoloških i geomorfoloških pojava. Posjete, korištenje i utjecaji su ograničeni i strogo kontrolisani radi zaštite prirodnih vrijednosti. Ovakva zaštićena područja se smatraju nezamjenjivim za naučna istraživanja i monitoring. Primarni cilj je da se zaštite regionalni, nacionalni ili globalni istaknuti ekosistemi, vrste i/ili posebnosti geodiverziteta. Ove vrijednosti se mogu održati uglavnom ili potpuno bez ljudskih aktivnosti, a mogu biti degradirane ili uništene i uz slabe ljudske utjecaje. Opće specifičnosti i mjere zaštite strogog rezervata prirode definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, dok se iste detaljnije definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja i planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjima.

 

Powered by

SPOMENIK PRIRODE

 

Spomenik prirode je manja, neizmijenjena ili djelimično izmijenjena prirodna prostorna cjelina, objekat ili pojava, fizički jasno izražena, prepoznatljiva i jedinstvena, reprezentativnih geomorfoloških, geoloških, hidrografskih, botaničkih i drugih obilježja, kao i ljudskim radom formirana botanička vrijednost od naučnog, estetskog, kulturnog ili obrazovnog značaja. Spomenik može biti: geološki, geomorfološki, speleološki, hidrološki i botanički. Na spomeniku prirode zabranjene su sve radnje i aktivnosti koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Opće specifičnosti i mjere zaštite spomenika prirode definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

Powered by

ZAŠTIĆENO STANIŠTE

 

Zaštićeno stanište je područje koje obuhvata jedan ili više tipova prirodnih staništa, značajnih za očuvanje jedne ili više populacija divljih vrsta i njihovih zajednica. Na zaštićenom staništu zabranjene su radnje i aktivnosti kojima se ugrožava ili oštećuje jedan ili više tipova staništa. Aktom kojim se proglašava zaštićeno područje utvrđuju se: njegov značaj, namjena i mjere zaštite. Opće specifičnosti i mjere zaštite zaštićenog staništa definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

Powered by

NACIONALNI PARK

 

Ovo područje obuhvata veći broj raznovrsnih prirodnih ekosistema, istaknutih pejzažnih karakteristika i kulturnog naslijeđa u kojem živi čovjek u skladu sa prirodom. Namijenjeno je očuvanju postojećih prirodnih vrijednosti i resursa, ukupne pejzažne, geološke i biološke raznovrsnosti, kao i zadovoljenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih aktivnosti u skladu sa načelima zaštite prirode i održivog razvoja. Opće specifičnosti i mjere zaštite nacionalnog parka definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

ZAŠTIĆENI PEJZAŽI

 

Zaštićeni pejzaži su područja prepoznatljivog izgleda, značajnih prirodnih, biološko-ekoloških, estetskih i kulturno-historijskih vrijednosti koje su se vremenom razvijale kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. Zaštićeni pejzaži su: zaštićeni prirodni pejzaž, zaštićeni kulturni pejzaž i park prirode. Opće specifičnosti i mjere zaštite pejzaža definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

ZAŠTIĆENO PODRUČJE SA ODRŽIVIM KORIŠTENJEM PRIRODNIH RESURSA

 

Ovakva područja su namijenjena očuvanju ekosistema i staništa, a uporedo s tim i pratećih kulturnih vrijednosti i tradicionalnih načina upravljanja prirodnim resursima. Zaštićena područje sa održivim korištenjem prirodnih resursa su park šuma i objekti oblikovane prirode. Opće specifičnosti i mjere zaštite zaštićenog područja sa održivim korištenjem prirodnih resursa definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

RAMSARSKO PODRUČJE

 

Ramsarska konvencija je stupila na snagu u marta 1992. godine, a ratifikovana je u septembru 2001. godine. Jedan je od najvažnijih međunarodnih sporazuma o zaštiti močvarnih staništa. Ovom konvencijom potpisnice su obavezane na čuvanje močvara na vlastitoj teritoriji, kao i na posebne obaveze koje su u vezi sa močvarnim staništima od međunarodne važnosti – koja se upisuju u tzv. Ramsarski popis. Potpisnice su dužne donijeti programe zaštite močvarnih staništa i uključiti mjere njihove zaštite i održivog korištenja u svoje planove uređenja i upotrebe prostora. Uvrštavanjem u ovaj popis takvi lokaliteti dobivaju status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo čitavog čovječanstva.

 

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.