Nova zaštićena područja u BiH

Stanište rijetkih biljaka „Gostilj” na planini Ozren kod Doboja i spomenik prirode Pećina „Mokranjska Miljacka” kod Pala nova su zaštićena područja u Bosni i Hercegovini.

Foto: Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS-a

Gostilj, jedan od vrhova planine Ozren, i Pećina „Mokranjska Miljacka“, stavljeni su početkom 2022. godine pod zaštitu kako bi se očuvali i zakonom zaštitili od različitih utjecaja i propadanja. U Bosni i Hercegovini (BiH) su do sada zaštićena 43 područja.

Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske (RS) je izradio studije za zaštitu ovih prirodnih dobara koje je Vlada RS-a prihvatila i donijela odluke o zaštiti staništa „Gostilj“ i Pećine „Mokranjska Miljacka“.

Vrh Gostilj se nalazi kod Doboja, a zaštićen je radi ljekovite trave ive – žbunaste biljke sa žutim cvjetovima koja je rasprostranjena na ovom području. Trava iva se od ranije nalazi na spisku strogo zaštićenih divljih vrsta čiji opstanak može biti ugrožen. Osim ove ljekovite biljke na ovom području se nalazi još osam biljnih vrsta koje su zbog vrijednosti i male rasprostranjenosti također pod strogom zaštitom.

Jednom godišnje u ovom kraju se tradicionalno održava manifestacija „Branje trave ive na Ozrenu” koja je od 2018. godine uvrštena na UNESCO-vu Reprezentativnu listu svjetskog nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Ovaj događaj je ujedno i jedina prilika kada je dozvoljeno njeno prikupljanje.

Za upravljača je proglašeno Šumsko gazdinstvo „Doboj“ koje je nadležno za dalje upravljanje zaštićenim područjem. Prema važećim propisima, upravljač ima rok od dvije godine da donese plan upravljanja u kojem će detaljno obrazložiti strategiju zaštite i razvoja ovog prirodnog dobra. U međuvremenu se zaštićenim područjem upravlja na osnovu Programa za sprovođenje mjera upravljanja.

Pećina „Mokranjska Miljacka“ kod Pala je zaštićena radi reljefnih, geoloških i hidrogeoloških karakteristika. Poznata je po razgranatom pećinskom sistemu bogatom vodenim površinama i pećinskom nakitu. Sa dužinom od sedam kilometara spada u jednu od najdužih pećina u RS-u.

U pećini je otkrivena i nova vrsta pauka – kosca, a pronađene su i lobanje pećinskog medvjeda i dabra. Šumsko gazdinstvo „Jahorina” sa Pala proglašeno je za njenog upravitelja.

Zaštićeno područje je geografski prostor koji se radi svojih prirodnih, bioloških, kulturnih ili historijskih vrijednosti stavlja pod zaštitu države. U RS-u se nalazi 31 zaštićeno područje, a u Federaciji BiH ih je 12. Livanjsko polje, Bardača i Hutovo blato zaštićeni su međunarodnom Ramsarskom konvencijom o vlažnim staništima.

Zaštićena područja bez zaštite

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je 2020. godine pisao da su zaštićena područja u BiH ugrožena zbog nekontrolisane eksploatacije, privatnih intersa i nedovoljne brige nadležnih ustanova. Novinari su otkrili da polovina zaštićenih područja nema plan upravljanja, a skoro isto toliko ne radi monitoring, što znači da se ne zna u kakvom su stanju ova područja nakon što su proglašena zaštićenim.

Novinari su prikupili podatke o ovim područjima i objedinili ih u bazu podataka. Uz osnovne podatke o svakom od njih možete pronaći i njihove specifičnosti, dozvoljene i zabranjene aktivnosti na tom prostoru, akte o proglašenju i fotografije.