Svaki šesti zastupnik izabran u Skupštinu Brčko distrikta na posljednjim izborima osuđen je za neko krivično djelo. Većina će ih imati priliku da iz skupštinskih klupa propituje rad tužilaštva koje ih je optužilo.
Osuđeni narkodiler, trgovac glasovima i krivotvorilac uskoro će imati priliku davati sud o radu Brčanskog tužilaštva koje je dokazalo njihova krivična djela. Oni su članovi novoizabrane Skupštine Brčko distrikta pred kojom glavni tužilac Zekerijah Mujkanović ima obavezu podnositi godišnji izvještaj o radu institucije.
Abdulah Iljazović iz Naše stranke, Pejo Mendeš iz Hrvatske seljačke stranke, te Damir Bulčević iz Naroda i pravde pravosnažno su osuđeni, dok nezavisni zastupnik Alija Denjagić ima jednu presudu zbog…
U izvještaju uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH, koja je na zahtjev Tužilaštva BiH od januara 2005. godine izvršila reviziju poslovanja Elektrobosne i Elektrobosne-N, navode se imena 13 osoba osumnjičenih za propast kompanije.
New East, londonska kompanija koja je umjesto obećanih 21 milion KM za oporavak Elektrobosne obezbijedila tek oko 4 miliona.
Bosanski Srbin Slobodan Pavlović emigrao je u Ameriku i obogatio se trgujući nekretni-nama. U domovinu ponovo dolazi u trenutku kada se rat počeo rasplamsavati u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća. Počinje izgradnju poslovne imperije koja će kulminirati otvaranjem najvećeg privatnog univerziteta u državi: Slobomir Univerziteta.
Studenti iz BiH sve češće okreću leđa javnim univerzitetima i odlučuju se za alternativu: školovanje u privatnim institucijama. Privatni fakulteti privlače studente prednostima koje im može ponuditi tek poneki javni fakultet: najmoderniju opremu i tehnike nastave, kao i partnerstvo sa drugim sličnim ustanovama u inostranstvu. Međutim, ne postoji sistem koji razdvaja dobre fakultete od loših, dok s druge strane, poslodavci još uvijek nemaju povjerenja u rad privatnih institucija.
BiH još uvijek nije usvojila državni zakon o visokom obrazovanju, što ipak ne znači da se predstavnici zakonodavne vlasti ne razumiju u problematiku. Akademski radnici su članovi najviših političkih tijela i na državnom i na entitetskom nivou.
Poslodavci iz oba entiteta tvrde da su pripravnici koji završavaju bh. univerzitete sposobni, ali da im nedostaju osnovne vještine koje nisu dobili na fakultetu.
Istraživanja i ankete pokazuju da većina studenata fakultete vidi kao mjesta gdje su čast i poštenje na zadnjem mjestu. Dok studenti kupuju ispite, profesori u trci za novcem rade po dva ili više poslova. Neobjašnjivo mirenje sa situacijom i zid šutnje mogu zaustaviti pozitivne promjene koje mnogi priželjkuju.
Izgubljene ratne godine, nedostatak novca i hronične političke razmirice ostavile su univerzitete u BiH daleko iza njihovih susjeda. Nastava na javnim fakultetima sprovodi se na najstaromodniji način: studenti slušaju predavanja profesora i samo hvataju bilješke. Praktična nastava je rijetkost. Nove tehnologije se ne primijenjuju, a bibliotekama nedostaju najnovija izdanja naučnih i stručnih časopisa.
Domaći i strani eksperti sa kojima su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali radeći na projektu “Univerziteti pali na ispitu” dali su spisak prioriteta za poboljšanje trenutnog stanja u visokom obrazovanju u BiH.
Bh. univerziteti su ocijenjeni kao jedni od najlošijih u Evropi, u velikoj mjeri i zbog toga što se 13 ministarstava bavi visokim obrazovanjem u BiH. Za razliku od BiH, koja na jednog studenta godišnje izdvaja 500 eura, u Hrvatskoj je ta brojka šest puta veća. No, ni sadašnji ni bivši studenti, a niti poslodavci ne pokazuju želju da doprinesu poboljšanju visokog obrazovanja.
Iako su prošle dvije godine kako se Bosna i Hercegovina pridružila europskim naporima da se reformišu, unaprijede i približe standardi univerziteta, ona i dalje zauzima posljednje mjesto u grupi od 45 država. Visoko obrazovanje u BiH i dalje je ispolitizirano i nedovoljno finansirano. Predavanja su često dosadna, a ni profesori se ne bave istraživačkim radom. Studenti se sve češće upisuju na privatne fakultete ili odlaze u inostranstvo.
Dok se Vijeće za ratne zločine pri Sudu BiH priprema za procesuiranje optuženih za ratne zločine, advokati dodijeljeni optuženima tvrde da se od početka nalaze u podređenom položaju. Advokati se žale da su ograničeni u radu nedostatkom resursa, lošim platama i sudskim propisima i tvrde da će ovakva situacija odbiti mnoge od njihovih kolega. Za Vijeće koje još nije steklo povjerenje javnosti, ovi problemi otvaraju pitanje mogućnosti održavanja poštenih suđenja.
U izvještaju uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH, koja je na zahtjev Tužilaštva BiH od januara 2005. godine izvršila reviziju poslovanja Elektrobosne i Elektrobosne-N, navode se imena 13 osoba osumnjičenih za propast kompanije.
New East, londonska kompanija koja je umjesto obećanih 21 milion KM za oporavak Elektrobosne obezbijedila tek oko 4 miliona.
Bosanski Srbin Slobodan Pavlović emigrao je u Ameriku i obogatio se trgujući nekretni-nama. U domovinu ponovo dolazi u trenutku kada se rat počeo rasplamsavati u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća. Počinje izgradnju poslovne imperije koja će kulminirati otvaranjem najvećeg privatnog univerziteta u državi: Slobomir Univerziteta.
Studenti iz BiH sve češće okreću leđa javnim univerzitetima i odlučuju se za alternativu: školovanje u privatnim institucijama. Privatni fakulteti privlače studente prednostima koje im može ponuditi tek poneki javni fakultet: najmoderniju opremu i tehnike nastave, kao i partnerstvo sa drugim sličnim ustanovama u inostranstvu. Međutim, ne postoji sistem koji razdvaja dobre fakultete od loših, dok s druge strane, poslodavci još uvijek nemaju povjerenja u rad privatnih institucija.
BiH još uvijek nije usvojila državni zakon o visokom obrazovanju, što ipak ne znači da se predstavnici zakonodavne vlasti ne razumiju u problematiku. Akademski radnici su članovi najviših političkih tijela i na državnom i na entitetskom nivou.
Poslodavci iz oba entiteta tvrde da su pripravnici koji završavaju bh. univerzitete sposobni, ali da im nedostaju osnovne vještine koje nisu dobili na fakultetu.
Istraživanja i ankete pokazuju da većina studenata fakultete vidi kao mjesta gdje su čast i poštenje na zadnjem mjestu. Dok studenti kupuju ispite, profesori u trci za novcem rade po dva ili više poslova. Neobjašnjivo mirenje sa situacijom i zid šutnje mogu zaustaviti pozitivne promjene koje mnogi priželjkuju.
Izgubljene ratne godine, nedostatak novca i hronične političke razmirice ostavile su univerzitete u BiH daleko iza njihovih susjeda. Nastava na javnim fakultetima sprovodi se na najstaromodniji način: studenti slušaju predavanja profesora i samo hvataju bilješke. Praktična nastava je rijetkost. Nove tehnologije se ne primijenjuju, a bibliotekama nedostaju najnovija izdanja naučnih i stručnih časopisa.
Domaći i strani eksperti sa kojima su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali radeći na projektu “Univerziteti pali na ispitu” dali su spisak prioriteta za poboljšanje trenutnog stanja u visokom obrazovanju u BiH.
Bh. univerziteti su ocijenjeni kao jedni od najlošijih u Evropi, u velikoj mjeri i zbog toga što se 13 ministarstava bavi visokim obrazovanjem u BiH. Za razliku od BiH, koja na jednog studenta godišnje izdvaja 500 eura, u Hrvatskoj je ta brojka šest puta veća. No, ni sadašnji ni bivši studenti, a niti poslodavci ne pokazuju želju da doprinesu poboljšanju visokog obrazovanja.
Iako su prošle dvije godine kako se Bosna i Hercegovina pridružila europskim naporima da se reformišu, unaprijede i približe standardi univerziteta, ona i dalje zauzima posljednje mjesto u grupi od 45 država. Visoko obrazovanje u BiH i dalje je ispolitizirano i nedovoljno finansirano. Predavanja su često dosadna, a ni profesori se ne bave istraživačkim radom. Studenti se sve češće upisuju na privatne fakultete ili odlaze u inostranstvo.
Dok se Vijeće za ratne zločine pri Sudu BiH priprema za procesuiranje optuženih za ratne zločine, advokati dodijeljeni optuženima tvrde da se od početka nalaze u podređenom položaju. Advokati se žale da su ograničeni u radu nedostatkom resursa, lošim platama i sudskim propisima i tvrde da će ovakva situacija odbiti mnoge od njihovih kolega. Za Vijeće koje još nije steklo povjerenje javnosti, ovi problemi otvaraju pitanje mogućnosti održavanja poštenih suđenja.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
