24.2.2006
New East, londonska kompanija koja je umjesto obećanih 21 milion KM za oporavak Elektrobosne obezbijedila tek oko 4 miliona.
Asocijacija izvođača i svirača nije isplatila milione maraka muzičarima u BiH, prikupljenih od emitovanja njihove muzike, dok su pojedini iz organizacije prisvajali ovaj novac.
Producent i pjevač Almir Ajanović, na muzičkoj sceni poznat kao Don Almir, olakšao je kolegama sa estrade da naplaćuju izvođačka prava kada je 2014. godine osnovao Asocijaciju izvođača i svirača (AIS). Muzičari su povjerili AIS-u da u njihovo ime od emitera u Bosni i Hercegovini (BiH) naplaćuje naknade za korištenje muzike, takozvane tantijeme.
Rukovodstvo Asocijacije je imalo obavezu da prikupljeni novac raspoređuje svim izvođačima u odnosu na to koliko su njihova djela emitovana na radio i TV stanicama, u kafićima, hotelima i…
New East, londonska kompanija koja je umjesto obećanih 21 milion KM za oporavak Elektrobosne obezbijedila tek oko 4 miliona.
Bosanski Srbin Slobodan Pavlović emigrao je u Ameriku i obogatio se trgujući nekretni-nama. U domovinu ponovo dolazi u trenutku kada se rat počeo rasplamsavati u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća. Počinje izgradnju poslovne imperije koja će kulminirati otvaranjem najvećeg privatnog univerziteta u državi: Slobomir Univerziteta.
Studenti iz BiH sve češće okreću leđa javnim univerzitetima i odlučuju se za alternativu: školovanje u privatnim institucijama. Privatni fakulteti privlače studente prednostima koje im može ponuditi tek poneki javni fakultet: najmoderniju opremu i tehnike nastave, kao i partnerstvo sa drugim sličnim ustanovama u inostranstvu. Međutim, ne postoji sistem koji razdvaja dobre fakultete od loših, dok s druge strane, poslodavci još uvijek nemaju povjerenja u rad privatnih institucija.
BiH još uvijek nije usvojila državni zakon o visokom obrazovanju, što ipak ne znači da se predstavnici zakonodavne vlasti ne razumiju u problematiku. Akademski radnici su članovi najviših političkih tijela i na državnom i na entitetskom nivou.
Poslodavci iz oba entiteta tvrde da su pripravnici koji završavaju bh. univerzitete sposobni, ali da im nedostaju osnovne vještine koje nisu dobili na fakultetu.
Istraživanja i ankete pokazuju da većina studenata fakultete vidi kao mjesta gdje su čast i poštenje na zadnjem mjestu. Dok studenti kupuju ispite, profesori u trci za novcem rade po dva ili više poslova. Neobjašnjivo mirenje sa situacijom i zid šutnje mogu zaustaviti pozitivne promjene koje mnogi priželjkuju.
Izgubljene ratne godine, nedostatak novca i hronične političke razmirice ostavile su univerzitete u BiH daleko iza njihovih susjeda. Nastava na javnim fakultetima sprovodi se na najstaromodniji način: studenti slušaju predavanja profesora i samo hvataju bilješke. Praktična nastava je rijetkost. Nove tehnologije se ne primijenjuju, a bibliotekama nedostaju najnovija izdanja naučnih i stručnih časopisa.
Domaći i strani eksperti sa kojima su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali radeći na projektu “Univerziteti pali na ispitu” dali su spisak prioriteta za poboljšanje trenutnog stanja u visokom obrazovanju u BiH.
Bh. univerziteti su ocijenjeni kao jedni od najlošijih u Evropi, u velikoj mjeri i zbog toga što se 13 ministarstava bavi visokim obrazovanjem u BiH. Za razliku od BiH, koja na jednog studenta godišnje izdvaja 500 eura, u Hrvatskoj je ta brojka šest puta veća. No, ni sadašnji ni bivši studenti, a niti poslodavci ne pokazuju želju da doprinesu poboljšanju visokog obrazovanja.
Iako su prošle dvije godine kako se Bosna i Hercegovina pridružila europskim naporima da se reformišu, unaprijede i približe standardi univerziteta, ona i dalje zauzima posljednje mjesto u grupi od 45 država. Visoko obrazovanje u BiH i dalje je ispolitizirano i nedovoljno finansirano. Predavanja su često dosadna, a ni profesori se ne bave istraživačkim radom. Studenti se sve češće upisuju na privatne fakultete ili odlaze u inostranstvo.
Dok se Vijeće za ratne zločine pri Sudu BiH priprema za procesuiranje optuženih za ratne zločine, advokati dodijeljeni optuženima tvrde da se od početka nalaze u podređenom položaju. Advokati se žale da su ograničeni u radu nedostatkom resursa, lošim platama i sudskim propisima i tvrde da će ovakva situacija odbiti mnoge od njihovih kolega. Za Vijeće koje još nije steklo povjerenje javnosti, ovi problemi otvaraju pitanje mogućnosti održavanja poštenih suđenja.
Jedini spomenik iz BiH na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine mogao bi izgubiti to mjesto. Ova čast ukazana je Starom gradu u Mostaru prošlog ljeta nakon što su predstavnici BiH obećali da će očistiti grad i urediti imovinsko-pravne odnose. Ali, ta obećanja još nisu ispoštovana, a realnost sve više dovodi u pitanje reputaciju Starog mosta kao simbola pomirenja.
New East, londonska kompanija koja je umjesto obećanih 21 milion KM za oporavak Elektrobosne obezbijedila tek oko 4 miliona.
Bosanski Srbin Slobodan Pavlović emigrao je u Ameriku i obogatio se trgujući nekretni-nama. U domovinu ponovo dolazi u trenutku kada se rat počeo rasplamsavati u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća. Počinje izgradnju poslovne imperije koja će kulminirati otvaranjem najvećeg privatnog univerziteta u državi: Slobomir Univerziteta.
Studenti iz BiH sve češće okreću leđa javnim univerzitetima i odlučuju se za alternativu: školovanje u privatnim institucijama. Privatni fakulteti privlače studente prednostima koje im može ponuditi tek poneki javni fakultet: najmoderniju opremu i tehnike nastave, kao i partnerstvo sa drugim sličnim ustanovama u inostranstvu. Međutim, ne postoji sistem koji razdvaja dobre fakultete od loših, dok s druge strane, poslodavci još uvijek nemaju povjerenja u rad privatnih institucija.
BiH još uvijek nije usvojila državni zakon o visokom obrazovanju, što ipak ne znači da se predstavnici zakonodavne vlasti ne razumiju u problematiku. Akademski radnici su članovi najviših političkih tijela i na državnom i na entitetskom nivou.
Poslodavci iz oba entiteta tvrde da su pripravnici koji završavaju bh. univerzitete sposobni, ali da im nedostaju osnovne vještine koje nisu dobili na fakultetu.
Istraživanja i ankete pokazuju da većina studenata fakultete vidi kao mjesta gdje su čast i poštenje na zadnjem mjestu. Dok studenti kupuju ispite, profesori u trci za novcem rade po dva ili više poslova. Neobjašnjivo mirenje sa situacijom i zid šutnje mogu zaustaviti pozitivne promjene koje mnogi priželjkuju.
Izgubljene ratne godine, nedostatak novca i hronične političke razmirice ostavile su univerzitete u BiH daleko iza njihovih susjeda. Nastava na javnim fakultetima sprovodi se na najstaromodniji način: studenti slušaju predavanja profesora i samo hvataju bilješke. Praktična nastava je rijetkost. Nove tehnologije se ne primijenjuju, a bibliotekama nedostaju najnovija izdanja naučnih i stručnih časopisa.
Domaći i strani eksperti sa kojima su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali radeći na projektu “Univerziteti pali na ispitu” dali su spisak prioriteta za poboljšanje trenutnog stanja u visokom obrazovanju u BiH.
Bh. univerziteti su ocijenjeni kao jedni od najlošijih u Evropi, u velikoj mjeri i zbog toga što se 13 ministarstava bavi visokim obrazovanjem u BiH. Za razliku od BiH, koja na jednog studenta godišnje izdvaja 500 eura, u Hrvatskoj je ta brojka šest puta veća. No, ni sadašnji ni bivši studenti, a niti poslodavci ne pokazuju želju da doprinesu poboljšanju visokog obrazovanja.
Iako su prošle dvije godine kako se Bosna i Hercegovina pridružila europskim naporima da se reformišu, unaprijede i približe standardi univerziteta, ona i dalje zauzima posljednje mjesto u grupi od 45 država. Visoko obrazovanje u BiH i dalje je ispolitizirano i nedovoljno finansirano. Predavanja su često dosadna, a ni profesori se ne bave istraživačkim radom. Studenti se sve češće upisuju na privatne fakultete ili odlaze u inostranstvo.
Dok se Vijeće za ratne zločine pri Sudu BiH priprema za procesuiranje optuženih za ratne zločine, advokati dodijeljeni optuženima tvrde da se od početka nalaze u podređenom položaju. Advokati se žale da su ograničeni u radu nedostatkom resursa, lošim platama i sudskim propisima i tvrde da će ovakva situacija odbiti mnoge od njihovih kolega. Za Vijeće koje još nije steklo povjerenje javnosti, ovi problemi otvaraju pitanje mogućnosti održavanja poštenih suđenja.
Jedini spomenik iz BiH na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine mogao bi izgubiti to mjesto. Ova čast ukazana je Starom gradu u Mostaru prošlog ljeta nakon što su predstavnici BiH obećali da će očistiti grad i urediti imovinsko-pravne odnose. Ali, ta obećanja još nisu ispoštovana, a realnost sve više dovodi u pitanje reputaciju Starog mosta kao simbola pomirenja.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
