Asocijacija izvođača i svirača nije isplatila milione maraka muzičarima u BiH, prikupljenih od emitovanja njihove muzike, dok su pojedini iz organizacije prisvajali ovaj novac.
Producent i pjevač Almir Ajanović, na muzičkoj sceni poznat kao Don Almir, olakšao je kolegama sa estrade da naplaćuju izvođačka prava kada je 2014. godine osnovao Asocijaciju izvođača i svirača (AIS). Muzičari su povjerili AIS-u da u njihovo ime od emitera u Bosni i Hercegovini (BiH) naplaćuje naknade za korištenje muzike, takozvane tantijeme.
Rukovodstvo Asocijacije je imalo obavezu da prikupljeni novac raspoređuje svim izvođačima u odnosu na to koliko su njihova djela emitovana na radio i TV stanicama, u kafićima, hotelima i…
Nije dovoljno samo donijeti nove zakone da bi se zaustavilo porodično nasilje. Predstavnici ženskih nevladinih organizacija kažu da zakoni trebaju biti strožiji, a policija, tužioci i sudije moraju biti dosljedniji u njihovoj primjeni.
Prije tri godine smrtonosni hici okončali su brak u jednom istočnobosanskom gradiću.
Tokom sedam godina, tužiocima su stizale prijave i informacije od bijesnih radnika i bivših rukovodilaca koji su tražili da se istraže kriminalne radnje u Elektrobosni. Federalna finansijska policija je utvrdila da su navedene pritužbe osnovane. Ali i pored svega, niti jedan tužilac nije podigao optužnicu u ovom predmetu, a ovo preduzeće se danas nalazi u finansijskom kolapsu.
Bh. zvaničnici oslobodili su Geralda Gahimu, bivšeg sudiju državnog Vijeća za ratne zločine, sumnji da je u rodnoj Ruandi prekršio zakon. Ali, oni nisu željeli reći odakle im ovlaštenja da presuđuju u slučaju kada su u pitanju zakoni druge zemlje, niti su otkrili kako su uvrdili njegovu nevinost.
Očekuje se da će bh. predstavnici na velikoj donatorskoj konferenciji u Briselu zatražiti 43 miliona eura za nastavak rada Vijeća za ratne zločine. Međutim, neki od većih donatora traže da se osiguraju sredstva za rad Suda samo do sredine 2007. godine, a da se bh. vlasti obavežu da u međuvremenu sačine strategiju za reformu neučinkovitog bh. pravosuđa.
Dugogodišnja drama Elektrobosne ušla je u novu fazu. CIN otkriva detalje dugogodišnje borbe za prevlast nad kompanijom koja je od giganta bosanske privrede spala na prosjački štap.
Elektrobosna je prije rata vodila računa o sigurnosti svoj radnika na radu. Međutim, sada su ozbiljne povrede uzrokovane banalnim razlozima, kao što je nekupovanje radnih rukavica koje koštaju samo 10 KM.
Firma Elektrobosna, koja je svojevremeno zapošljavala 3.000 radnika, bila je izvor prosperiteta za Jajce. Radnici su se osjećali zbrinutima jer je rukovodstvo preduzeća izdvajalo novac za njihovu zdravstvenu zaštitu. Danas, međutim, ovo preduzeće ne uplaćuje zdravstvene doprinose, pa se radnici koji se razbole ili dožive nesreću na radu moraju sami snalaziti.
Tekuće, kao i okončane istrage pokušavaju detaljno utvrditi način na koji posluje EFT. Našavši se nekoliko puta pod međunarodnim istragama, kompanija i njen harizmatični vlasnik nikad nisu bili zvanično optuženi od zvaničnih vlasti za bilo kakve nepravilnosti.
Bivši poslovni partneri ne žele govoriti o Vuku Hamoviću, a i on sam odbio je odgovoriti na većinu pitanja o svom životu, nazivajući ih nebitnim i sitničavim. Ipak, dokumenti i razgovori s ljudima koji poznaju Hamovića govore mnogo o njegovom izvanrednom usponu, njegovom osjećaju i strasti za biznis i lakoći sa kojom surađuje sa političarima i biznismenima na međunarodnom nivou.
Sudska presuda mogla bi značiti kraj Elelektro-bosne iz Jajca, nekadašnjeg giganta Jugoslovenske industrije i preduzeća sa preko sto godina tradicije. Većina njene imovine biće rasprodana na aukciji koja je zakazana za april tekuće godine.
U izvještaju uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH, koja je na zahtjev Tužilaštva BiH od januara 2005. godine izvršila reviziju poslovanja Elektrobosne i Elektrobosne-N, navode se imena 13 osoba osumnjičenih za propast kompanije.
Nije dovoljno samo donijeti nove zakone da bi se zaustavilo porodično nasilje. Predstavnici ženskih nevladinih organizacija kažu da zakoni trebaju biti strožiji, a policija, tužioci i sudije moraju biti dosljedniji u njihovoj primjeni.
Prije tri godine smrtonosni hici okončali su brak u jednom istočnobosanskom gradiću.
Tokom sedam godina, tužiocima su stizale prijave i informacije od bijesnih radnika i bivših rukovodilaca koji su tražili da se istraže kriminalne radnje u Elektrobosni. Federalna finansijska policija je utvrdila da su navedene pritužbe osnovane. Ali i pored svega, niti jedan tužilac nije podigao optužnicu u ovom predmetu, a ovo preduzeće se danas nalazi u finansijskom kolapsu.
Bh. zvaničnici oslobodili su Geralda Gahimu, bivšeg sudiju državnog Vijeća za ratne zločine, sumnji da je u rodnoj Ruandi prekršio zakon. Ali, oni nisu željeli reći odakle im ovlaštenja da presuđuju u slučaju kada su u pitanju zakoni druge zemlje, niti su otkrili kako su uvrdili njegovu nevinost.
Očekuje se da će bh. predstavnici na velikoj donatorskoj konferenciji u Briselu zatražiti 43 miliona eura za nastavak rada Vijeća za ratne zločine. Međutim, neki od većih donatora traže da se osiguraju sredstva za rad Suda samo do sredine 2007. godine, a da se bh. vlasti obavežu da u međuvremenu sačine strategiju za reformu neučinkovitog bh. pravosuđa.
Dugogodišnja drama Elektrobosne ušla je u novu fazu. CIN otkriva detalje dugogodišnje borbe za prevlast nad kompanijom koja je od giganta bosanske privrede spala na prosjački štap.
Elektrobosna je prije rata vodila računa o sigurnosti svoj radnika na radu. Međutim, sada su ozbiljne povrede uzrokovane banalnim razlozima, kao što je nekupovanje radnih rukavica koje koštaju samo 10 KM.
Firma Elektrobosna, koja je svojevremeno zapošljavala 3.000 radnika, bila je izvor prosperiteta za Jajce. Radnici su se osjećali zbrinutima jer je rukovodstvo preduzeća izdvajalo novac za njihovu zdravstvenu zaštitu. Danas, međutim, ovo preduzeće ne uplaćuje zdravstvene doprinose, pa se radnici koji se razbole ili dožive nesreću na radu moraju sami snalaziti.
Tekuće, kao i okončane istrage pokušavaju detaljno utvrditi način na koji posluje EFT. Našavši se nekoliko puta pod međunarodnim istragama, kompanija i njen harizmatični vlasnik nikad nisu bili zvanično optuženi od zvaničnih vlasti za bilo kakve nepravilnosti.
Bivši poslovni partneri ne žele govoriti o Vuku Hamoviću, a i on sam odbio je odgovoriti na većinu pitanja o svom životu, nazivajući ih nebitnim i sitničavim. Ipak, dokumenti i razgovori s ljudima koji poznaju Hamovića govore mnogo o njegovom izvanrednom usponu, njegovom osjećaju i strasti za biznis i lakoći sa kojom surađuje sa političarima i biznismenima na međunarodnom nivou.
Sudska presuda mogla bi značiti kraj Elelektro-bosne iz Jajca, nekadašnjeg giganta Jugoslovenske industrije i preduzeća sa preko sto godina tradicije. Većina njene imovine biće rasprodana na aukciji koja je zakazana za april tekuće godine.
U izvještaju uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH, koja je na zahtjev Tužilaštva BiH od januara 2005. godine izvršila reviziju poslovanja Elektrobosne i Elektrobosne-N, navode se imena 13 osoba osumnjičenih za propast kompanije.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
