Međunarodni pravnici napuštaju Sud BiH
Manje od pet mjeseci nakon što je imenovan na funkciju međunarod-nog sudije pri Vijeću za ratne zločine Suda BiH, britanski pravnik Paul Richard Garlick zbog profesionalnih razloga podnio je ostavku.
Sudija vijeća za ratne zločine će podnijeti ostavku
Gerald Gahima, kontroverzni sudac iz Ruande, koji je u aprilu ove godine imenovan u Vijeće za ratne zločine BiH podnijet će ostavku.
Svjedoci na suđenjima za ratne zločine traže zaštitu
Sudski zvaničnici i drugi kažu da je zaštita svjedoka najveći izazov s kojim će se suočiti sudski sistem. I dok Vijeće za ratne zločine pri Sudu BiH ima program zaštite svjedoka tokom suđenja, većini ratnih zločinaca će biti suđeno na okružnim i kantonalnim sudovima koji ne pružaju gotovo nikakvu zaštitu.
Na različitim stranama istog zločina
Kako se suđenja za ratne zločine vraćaju u BiH gdje je sve i počelo, advokati odbrane kažu da su suočeni sa smiješno malim honorarima, te da njihovim klijentima predstoji suđenja na pristrasnim sudovima. Tužioci su jednako nezadovoljni jer moraju pregledati navode protiv 5.900 osoba, te se nositi sa osumnjičenim koje potencijalni svjedoci, pa čak i policija koja bi trebala voditi istragu protiv njih smatraju herojima. Problemi sa kojima se suočavaju obje strane dovode nas do pitanja kredibiliteta novog sistema.
Krivi dok se ne dokaže suprotno
Za mnoge, nedavno rekonstru-isana zgrada Suda BiH služi za primjer novih standarda u sudstvu. Međutim, mnogobrojni Srbi ovu zgradu pamte kao bivši Bošnjački vojni sud. Oni tvrde da im je tamo suđeno i da su podvrgavani torturi, te da bivši zvaničnici vojnih sudova sada rade u reformisanom sistemu državnog suda.
Nedostatak saradnje ugrožava suđenja za ratne zločine
Ukoliko se Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija i Crna Gora ne usaglase oko sporazuma o izručivanju i suradnji u vezi sa ratnim zločinima, novi Sud BiH bi mogao na kraju suditi samo Bošnjacima. Da li će pravda biti zadovoljena ukoliko se ne riješi pitanje regionalne saradnje?
Teret predmeta ratnih zločina na plećima lokalnih sudova u BiH
Bosna i Hercegovina će uskoro dobiti prve predmete iz Međuna-rodnog krivičnog suda u Hagu. Iako novo Vijeće za ratne zločine ima međunarodne sudije i eksperte, novu opremu i 16 miliona eura za naredne dvije godine, većina predmeta će završiti na okružnim i kantonalnim sudovima, koji su preopterećeni, imaju premalo sredstava i nikakve uslove za vođenje tako kompleksnih predmeta.
Zakašnjela pravda
Uprkos uvjerljivim izjavama, ceremonijama i priči u protekle dvije godine kako je Bosna i Hercegovina spremna za suđenja za ratne zločine, Vijeće za ratne zločine još uvijek nije sudilo niti jedan predmet. Umjesto toga, bit će već kraj godine kada ovaj eksperiment od 16 miliona eura započne suđenje za svoj prvi predmet.
Nema slobodnog mjesta u bh. zatvorima
Zatvorenicima je možda bolje da ostanu u Hagu, nego da budu prebačeni u opasne i oronule zatvore u Bosni i Hercegovini. Ogromna razlika između pritvorske jedinice novog Vijeća za ratne zločine i resursa koji su na raspolaganju nižerangiranim sudovima su samo jedan od problema s kojima je suočen posljedni pokušaj međunarodne zajednice na uspostavi pomirenja među etničkim grupama u BiH.
Maktouf osuđen na 5 godina zatvora
Abduladhimu Maktoufu, prvom osuđenom za ratni zločin pred Sudom BiH izrečena je kazna zatvora u trajanju od pet godina. Međutim, slučaj Maktouf pokazuje kako se rat i zločin na čudan način miješaju u Bosni i Hercegovini, te kako iza prvog predmeta ratnog zločina stoji puno toga što nije vezano za sam ratni zločin.
Kredibilitet Suda BiH je važan za građane BiH
Vijeće za ratne zločine i komisije za istinu i pomirenje pružaju nadu da će se promijeniti osjećaji sve tri strane u konfliktu. Međutim, i pored toga što su međunarodni donatori osigurali 16 miliona eura za period od dvije godine, sudski posmatrači, međunarodni stručnjaci, pa čak i članovi Suda se slažu da postoje mnogobrojni logistički i politički problemi koji ugrožavaju njegov uspjeh.
Podijeljenost mišljenja građana BiH o novom Vijeću za ratne zločine
Istraživanje provedeno na teritoriji cijele zemlje pokazalo je da su građani BiH skeptični da novo Vijeće za ratne zločine može učiniti dovoljno na uspostavi pomirenja među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima.